Predsjednik HUBOL-a Trpimir Goluža / Foto D. LOVROVIĆ
Iako je to jedna od obveza koju smo preuzeli pri ulasku u EU, ona još nije riješena na razini cijele Hrvatske. Osiguranje od profesionalne odgovornosti obveza je poslodavaca. Liječnicima treba omogućiti strukovno kolektivno ugovaranje radnih prava.
Trpimir Goluža, javnosti poznat kao predsjednik Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), u idućem će mandatu voditi Hrvatsku liječničku komoru (HLK). Kao jedan od prvih koraka najavio je da će liječničku strukovnu udrugu učiniti neovisnom o političkoj volji moćnika i bilo kojoj političkoj opciji. S njim razgovaramo o promjenama koje namjerava pokrenuti, i problemima liječnika u Hrvatskoj.
Čiji je to politički alat liječnička komora dosad bila?– Komora je dobrim dijelom bila »suputnica« politike. Nije joj se u dovoljnoj mjeri uspjela nametnuti kao važan i konstruktivan partner u kreiranju formalnih i neformalnih pretpostavki za primjereno pozicioniranje liječnika i liječništva u društvu. Jednostavno, nije uspjela uvjeriti vlast da svojim djelovanjem može unaprijediti zdravstveni sustav i na taj joj način biti od koristi. Vodstvo Komore često se više brinulo ne zamjeriti se političkoj opciji koja je na vlasti, nego zaštititi interese i prava svoga članstva. To je posebno došlo do izražaja za vrijeme legalnog i legitimnog štrajka bolničkih liječnika, kad je Komora, na posredan način, čak sudjelovala u uskraćivanju elementarnih ustavnih prava svojih članova. Naime, radi se o slučaju nametanja »radne obveze« bolničkim liječnicima.
Otvoriti HLK članovima
Vi ste, međutim, svojedobno također bili politički angažirani u HSP-u. Jesu li Vaše političke ambicije gotove?– Predsjednik HLK-a, ma tko to bio, ima obvezu apolitično voditi ovu krovnu liječničku instituciju. Dužnost predsjednika Komore podrazumijeva rad za dobrobit sveukupnog hrvatskog liječništva bez obzira na političku, vjersku ili nacionalnu pripadnost liječnika pojedinca. Godinama već nisam član niti jedne stranke, a prije toga sam kratko vrijeme bio angažiran u HSP-u s uvjerenjem da mogu dati doprinos pozitivnim promjenama u društvu. Očito je da u HSP-u to nisam mogao. Tijekom obnašanja dužnosti predsjednika HLK-a ne namjeravam se stranački politički angažirati, no to ne znači da neću pratiti politiku. Što više, planiram je intenzivnije pratiti.
Što ćete konkretno mijenjati da bi Komora bila od veće koristi liječnicima? – Rad Komore prilagodit ćemo potrebama i željama liječnika. Otvorit ćemo je članovima tako da ih što više uključimo u njezin rad. Osuvremenit ćemo poslovne procese, bit ćemo efikasniji, odlučniji i konkretniji. Imat ćemo jasan stav o svim problemima koji opterećuju ne samo profesionalni već i opći društveni položaj liječnika. Nudit ćemo konstruktivna rješenja. Komora će biti istinska podrška liječnicima u profesionalnom radu i stručnom usavršavanju, jamac naše profesionalne i društvene sigurnosti i aktivni kreator ukupne pozicioniranosti liječnika u društvu. Intenzivnije ćemo surađivati s Hrvatskim liječničkim zborom i sindikatom. Reformirat ćemo ulogu i mjesto Hrvatske liječničke komore u društvu, s ciljem da ona postane ključni akter u kreiranju zdravstvene politike. Zagovarat ćemo utjecaj medicinske struke na donošenje odluka u zdravstvenom sustavu. Od takve komore korist će imati cjelokupno društvo, a ne samo liječnici.
Politička paska
Spremni ste na konflikt s ministrom Vargom oko upravnog nadzora nad radom komora. Zašto smatrate da je to opasno? Zašto se Varga odlučio ugraditi to u zakon?– Upravni nadzor na radom Komore već postoji. On je poželjan i dobrodošao. Ministru osporavamo pokušaj uspostave samovolje, kakve nema niti jedan ministar u 26 europskih zemalja, a kojom bi mogao potezom pera smjenjivati demokratskim putem izabrana tijela HLK i poništavati njihove odluke. Takvo je rješenje protivno svim europskim načelima demokratskog ponašanja. Neprimjereno je vremenu i prostoru u kojem živimo. Predstavlja pokušaj nametanja političke paske nad radom institucija koje nužno trebaju biti politički neovisne jer samo na taj način mogu djelovati kao korektivni faktor koji će štititi interese struke i staleža, unaprjeđivati svoju djelatnost i jamčiti njeno pravilno obavljanje na korist zdravstvenog sustava u cjelini.
Što su po vama najveći problemi liječničke struke danas?– Najveći problemi za liječnike proizlaze iz kadrovskog deficita u sustavu i neuravnoteženog financijskog okvira u zdravstvu. Oni rezultiraju iznimno visokom radnom satnicom liječnika, neprimjerenim radnim uvjetima, neodgovarajućim primanjima, nemogućnošću ostvarivanja profesionalnih ambicija i stručnog napredovanja. Neprihvatljivo nam je da naša radna prava s Vladom dogovaraju ljudi koji ne dijele našu profesionalnu sudbinu i odgovornost. Ipak, najviše nas frustrira spoznaja da svoje pacijente ne možemo uvijek liječiti primjenjujući sva svoja znanja i vještine. Zbog svega navedenog puno je liječnika napustilo Hrvatsku i otišlo raditi u inozemstvo!
Osnivajući HUBOL nastupili ste kao svojevrsna opozicija zdravstvenoj administraciji, i to vrlo kritički nastrojena. Hoćete li tako nastaviti u Komori?– Ne bih se složio da smo bili opozicija zdravstvenoj administraciji. Prije bih rekao da smo bili konstruktivni korektiv, koji je uočavao anomalije u sustavu, jasno ih artikulirao u javnosti i predlagao održiva rješenja za unaprjeđenje sustava. Dok su drugi kalkulirali i skrivali se od javnosti, Hubol je uočavao, upozoravao i nudio rješenja. Isto tako, ono što smo ocijenili pozitivnim i korisnim za sustav javno smo pohvalili. Tu principijelnost i odgovornost prepoznale su kolege, zato smo na izborima za Komoru dobili njihovu plebiscitarnu podršku. I u Komori ćemo nastaviti s vjerodostojnim, principjelnim i odgovornim radom u zaštiti interesa liječnika i zdravstvenog sustava u cjelini. Vjerojatno će to zahtijevati i pokoju kritiku. Argumentiranu i dobronamjernu, a sve radi poboljšanja kvalitete dobrog upravljanja. To su temelji demokratskih vrijednosti koje treba usaditi, uspostaviti, njegovati i razvijati kako bi institucije što uspješnije djelovale na korist svih građana Hrvatske.
Uvažavanje liječnika
Što ćete poduzeti da se takvo stanje promijeni? Imate li neku konkretnu ideju? – Unaprjeđenje pozicije liječnika u društvu nadilazi ingerencije Ministarstva zdravlja. Da bi se stanje promijenilo nužna je prije svega politička volja koja se treba očitovati suradnjom državne i lokalne vlasti. Mislim da bi prvi pravi korak za promjenu na bolje bilo priznavanje specifičnosti liječničkog poziva tako da se liječnicima omogući strukovno kolektivno ugovaranje radnih prava. Na taj način vlast bi pokazala da uvažava i poštuje liječnike, a to je nama itekako važno. Konkretne ideje poboljšanja stanja podrazumijevaju bolju organizaciju rada, sustavno omogućavanje stručnog usavršavanja, pravednije napredovanje u struci, poboljšanje radnih uvjeta, povećanje broja izvršitelja u sustavu, uvažavanje europskih kriterija vremensko-kadrovskih normativa u pružanju zdravstvenih usluga, porezne olakšice za rad u za život manje atraktivnim sredinama, stambeno zbrinjavanje, a uz ostalo, i mogućnost dopunskog rada kod poslodavca iz iste djelatnosti.
Liječnici u Hrvatskoj još uvijek nisu osigurani od profesionalne odgovornosti. Koliko je to po vama važno riješiti?– Liječnički poziv iznimno je zahtjevan i odgovoran. Da bismo ga obavljali na najbolji mogući način potrebno je osigurati stabilno okruženje koje pruža mir i sigurnost kako bi nam se omogućila maksimalna predanost našim pacijentima. Zato je osiguranje od profesionalne odgovornosti iznimno važno. Nažalost, iako je to jedna od obveza koju smo preuzeli pri ulasku u EU, ono još uvijek nije riješeno na razini cijele Hrvatske. Osiguranje od profesionalne odgovornosti obveza je poslodavaca, no i u tom pogledu spremni smo surađivati sa zdravstvenom administracijom. Ovo je također jedno u nizu važnih pitanja koje treba čim prije riješiti na transparentan i odgovoran način.
