S predmetom koncesije za izgradnju riječke obilaznice nastavlja se impresivan niz slučajeva u kojima se Božidara Kalmetu sumnjiči za nečasne radnje. Unatoč tome, USKOK i Državno odvjetništvo bivšeg ministra do dana današnjeg nisu ispitali o saznanjima vezanim za kriminal u resoru koji je pokrivao.
Bivši ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta ponovo je apostrofiran kao sumnjivac zreo za kaznenu prijavu u predmetu koji obrađuje gradnju autocesta, odnosno financijske transakcije poduzeća iz bivšeg Kalmetinog resora. U kontekst istraga i prijava Kalmeta je ovog puta stavljen radi sklapanja potencijalno štetnog ugovora i isisavanja oko 200 milijuna eura iz »Autoceste Rijeka-Zagreb«.
Ova državna tvrtka, objavio je naš list, »namjerava podignuti kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba koje su potpisale aneks ugovora o širenju koncesijskog područja Autoceste Rijeka-Zagreb«. Javna tvrtka tako je (neopravdano?) dobila obavezu izgradnje punog profila dionice Diračje-Orehovica« te obavezu plaćanja 1,5 milijardi kuna za koncesiju nad predmetnom dionicom. S ovim predmetom nastavlja se impresivan niz slučajeva u kojima se Božidara Kalmetu sumnjiči za nečasne radnje. Unatoč tome, USKOK i Državno odvjetništvo bivšeg ministra do dana današnjeg nisu ispitali o saznanjima vezanim za kriminal u resoru koji je pokrivao. Istražitelji Kalmetu na razgovor nisu pozvali čak ni onda kad su ga iskazi privedenih direktora direktno sumnjičili kao odgovornog za izvlačenje novca iz poduzeća, kao što se dogodilo u predmetu FIMI media. Slučaj utjecajnog prvaka HDZ-a s čvrstom biračkom bazom u Zadru zbog toga se nametnuo kao ogledni primjer modela po kojem funkcionira pravna država u Hrvatskoj. Isti podrazumijeva primjenu dvostrukih mjerila pri donošenju odluka o kaznenom progonu, odnosno o saslušanju ljudi za koje se osnovano sumnja da imaju saznanja o kriminalnim radnjama u javnim poduzećima, pri čemu je količina političke moći i utjecaja određenog pojedinca itekako bitan parametar u odlučivanju. Kad je u pitanju Božidar Kalmeta, sumnje da je potanko upućen u kriminalne radnje u HAC-u u kontinuitetu se nameću od konca listopada 2010. godine, kad je naš list na naslovnoj stranici objavio pismo koje je bivši predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Mario Crnjak pisao Nadzornom odboru tvrtke. U njemu je Crnjak naveo da resorni ministar stvara paralelnu liniju upravljanja tvrtkom Hrvatske autoceste, zaobilazeći predsjednika Uprave putem svojih kadrova instaliranih na odgovorna mjesta u poduzeću.
Iza leđa
– Posljednji sastanak s ministrom Kalmetom imao sam u prosincu 2005. godine, dok je u prvoj polovici 2006. godine Milivoj Mikulić kao član Uprave od strane ministra bio pozvan na tridesetak, a Josip Sapunar na petnaestak sastanaka, bez ikakvih povratnih informacija prema meni o čemu se radilo, stajalo je u Crnjakovom dopisu Nadzornom odboru. Tom prilikom Nadzornom odboru dao je na znanje i da mu resorni ministar »radi iza leđa«, odnosno da »uspostavlja sustav paralelnog vođenja tvrtke«. – Već tri godine me se na sve načine opstruira, omalovažava, podcjenjuje, a što je najgore i protuzakonito – HAC-om se upravlja iz drugog plana, s više razine, najprije preko Mikulića i Sapunara, a danas preko Sapunara i Krapljana, ocijenio je Crnjak, da bi nedugo nakon ovog pisma dao ostavku na dužnost navodeći kao razlog zdravstvene tegobe. Drugi slučaj koji je organima pravne države imao ukazati da ministar ima saznanja o kriminalnim radnjama svakako je predmet FIMI media. U svom iskazu pred USKOK-om vlasnica tvrtke FIMI media Nevenka Jurak, naime, istražiteljima je ispričala da je Kalmetino ministarstvo FIMI platilo film »Prometna renesansa Hrvatske«, iako ugovor o izradi filma nikad nije bio sklopljen. O izradi ovog filma, tvrdila je Jurak, Kalmeta je znao sve, jer dogovori su se odvijali u prostorijama ministarstva, gdje su osim Kalmete i Nevenke Jurak bili prisutni i tadašnji predsjednik Nadzornog odbora tvrtke Zdravko Livaković te financijski direktor HAC-a Josip Sapunar. Cijenu filma od oko pola milijuna kuna, rekosmo, na koncu je platilo ministarstvo, iako ugovor nije bio sklopljen. Dodatno otežavajuća okolnost za Kalmetu navod je iz svjedočenja Nevenke Jurak, gdje spomenuta tvrdi da je film plaćen tek nakon što se ministru požalila da joj je nepotpisan vraćen ugovor koji je poslala u ministarstvo. Izvlačenje novca
Treći slučaj gdje svjedoci prokazuju Božidara Kalmetu kao odgovornog za izvlačenje novca jest iskaz Josipa Sapunara pred USKOK-om. Nakon kraćeg pritvora Sapunar je istražiteljima rekao da je Božidar Kalmeta za izvlačenje novca iz HAC-a putem FIMI medije znao još od 2005. godine. Štoviše, tvrdio je Sapunar, ministar ne samo da je znao, nego je i osobno nalagao upravi HAC-a da za poslove angažiraju FIMI mediju. Putem ove tvrtke, podsjetimo, HDZ-ovi dužnosnici izvlačili su novac iz javnih poduzeća i plasirali ga u crne stranačke fondove, a dio novca završio je i u privatnim džepovima stranačkih prvaka. Ove Sapunarove tvrdnje bivši ministar ocijenio je neistinitima. Njegove navode organi pravne države sa samim Kalmetom nisu provjeravali. U vrijeme dok su ga istražitelji zaobilazili u širokom luku Božidar Kalmeta je uživao priličnu količinu moći, kako u Vladi tako i u svojoj stranci. O tome najbolje svjedoči činjenica da se nakon Sanaderovog pada Kalmeta pokazao nedodirljivim čak i za novu stranačku šeficu Jadranku Kosor. Po preuzimanju vlasti, naime, Jadranka Kosor ocijenila je da je Kalmeta prevelik teret za njezinu Vladu, planirala je njegovu smjenu i u privatnim kontaktima novinare uvjeravala da će je provesti, ali u tome na koncu nije uspjela. Pod plaštom Kalmetine moći istražiteljima je (zasad) izmigoljio i njegov najbliži suradnik Zdravko Livaković, koji je nakon privođenja čelnih ljudi Hrvatskih autocesta podnio ostavku i vratio se u Zadar pod blijedom izlikom da želi više vremena provoditi sa svojim sinom tinejdžerom.
Nepisana pravila
Neodlučnost pravne države u slučaju Božidara Kalmete posebno je iritirala sindikaliste u Hrvatskim autocestama koji su u javnost iznosili prljavi veš poduzeća. Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić, koji je jedno vrijeme kao predstavnik radnika i sam sjedio u Nadzornom odboru, u niz navrata upozoravao je da se u Hrvatskim autocestama ništa nije događalo bez Kalmetinog znanja, bilo da se radilo o natječajima za dodjelu radova ili poslovima za koje istražitelji sumnjaju da bi mogli imati kriminalni karakter. Unatoč navedenom, svjedočenjima aktera kriminalnih djela i zatvorenim krugovima indicija, Božidar Kalmeta parlamentarne izbore dočekao je čist kao suza. USKOK-ovi istražitelji niti jednom ga nisu pozvali da iznese svoja saznanja o kriminalu što se zbivao u njegovom sektoru. Rezultati parlamentarnih izbora, međutim, ostavili su Kalmetu bez političke moći kojom je raspolagao u vrijeme dok su se nizala svjedočenja što ne govore u prilog njegovoj tezi da nije znao što mu se u resoru događa. S obzirom na nepisana pravila dvostrukih mjerila što ih njeguju organi gonjenja pravne države, Božidar Kalmeta danas ima razloga za zabrinutost. Politički utjecaj ne štiti ga u mjeri u kojoj ga je štitio ranije te bi napokon moglo doći vrijeme da se i službeno, pred istražiteljima očituje o navodima tri svjedočenja koja ga teško terete da je znao i poticao kriminalne radnje u Hrvatskim autocestama. Ukoliko USKOK i Državno odvjetništvo ovaj put budu vjerno služili pravilima struke, najutjecajnijem zadarskom političaru predstoje teška vremena.
