MENTALNO ZDRAVLJE

Svako deseto dijete u Hrvatskoj je nesretno. Zašto?

Ljerka Bratonja Martinović

Foto iStock

Foto iStock

Predstavljeno je novo istraživanje Ureda pravobraniteljice za djecu



Svako deseto dijete osjeća se nesretno ili žalosno, a najčešći je uzrok tuge školski neuspjeh, pokazalo je istraživanje »Kako ostvarujemo dječja prava u Hrvatskoj: mišljenja i stavovi djece i mladih u 2009. i 2023. godini«, što ga je proveo Ured pravobraniteljice za djecu.


Uz porast broja nesretne djece, istraživanje je pokazalo da su ovisnost o društvenim mrežama, cyberbullying, mentalno zdravlje i međuvršnjačko nasilje u posljednjih desetak godina postali vodeći problemi djece i mladih. Istodobno, značajno se povećao broj djece i mladih koji ne vide način da se poveća razina poštovanja dječjih prava u Hrvatskoj.


Kršenje prava


– Daleko smo od našeg cilja, a to je stvoriti okruženje u kojem će se svako dijete osjećati sigurno, dobro, zaštićeno i razvijati se do punog potencijala, ustvrdila je jučer, u povodu obilježavanja Svjetskog dana djece i 20. obljetnice osnutka svog Ureda pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević.




Istraživanje je, upozorava, pokazalo da je potrebna »žurna i kontinuirana promjena u različitim područjima, posebno obrazovanja, medija, ali i u ostvarivanju uvjeta da sva djeca u Hrvatskoj imaju jednake mogućnosti u odrastanju«.


Upravo je obrazovni sustav, ističe pravobraniteljica, mjesto gdje se dječja prava najviše krše. U 20 godina Ured je primio više od 26.000 prijava i pritužbi, što odraslih, što djece, a unatrag nekoliko godina najveći broj odnosi se na područje obrazovanja djece, od samih organizacijskih i prostornih uvjeta, do kriterija upisa u predškolski odgoj, kaže Pirnat Dragičević.


Zbog visokog postotka djece koju školski neuspjeh čini nesretnom, nada se da će obrazovna reforma, provedena kroz cjelodnevnu nastavu, promijeniti takav zabrinjavajući trend.


Istraživanje među 516 djece i mladih, učenika 2. i 3. razreda osnovne i srednje škole, pokazalo je da djeca bitno manje gledaju televiziju nego prije 14 godina (37 posto djece i 13 posto mladih), ali zato 45 posto mladih dnevno koristi internet od tri do pet sati, a njih sedam posto više od sedam sati dnevno.


Svaki drugi učenik u društvene mreže zaviri najmanje 10 puta na dan. Svaki peti ispitanik smatra da je ovisnost o internetu osnovni problem mladih. Istodobno, u porastu je udio djece koju najviše usrećuje druženje s prijateljima (49 posto) i obitelji (24 posto).


Prema mišljenju djece, u najmanjoj se mjeri poštuje dječje pravo na čist, zdrav i održiv okoliš te pravo na zaštitu od nasilja, a mladi smatraju da se najmanje poštuje njihovo pravo na izražavanje mišljenja.


Problemi ovisnosti


Jedna od autorica istraživanja, prof. dr. Gordana Kuterovac Jagodić, razvojna psihologinja s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ističe da su stavovi i mišljenja djece važni jer tako znamo kako djeca spoznaju svoja prava i kako su ona zaživjela.


Istraživanje je pokazalo kako djeca danas znaju više o svojim specifičnim pravima, ali najmanje o pravu na participaciju i izražavanje mišljenja. Djeca su, navodi, nezadovoljna svojim prikazom u medijima, a s druge strane čak 65 posto mladih i 25 posto djece smatra da lokalna zajednica uopće ne misli na njihove potrebe kad se grade igrališta, uređuju ceste i postavlja rasvjeta.


– Vodeći su problemi danas, u odnosu na vrijeme prije 14 godina, ovisnost o mrežama i vrijeđanje na internetu i društvenim mrežama, mentalno zdravlje i psihičke teškoće, a međuvršnjačko nasilje prvi put se sada pojavljuje kao vodeći problem.


I drugo, učenici su preopterećeni školskim obvezama, navode financijske probleme, a onda i probleme koji se tiču ovisnosti o razičitim supstancama, navela je Kuterovac Jagodić.


Milanović: Mlade treba odgajati kao slobodne i kritične ljude


Obilježavanju Svjetskog dana djece i 20. obljetnice osnutka Ureda pravobraniteljice za djecu prisustvovao je predsjednik RH Zoran Milanović, čija je poruka da djecu i mlade treba odgajati kao slobodne i kritične ljude koji će postavljati pitanja i imati hrabrosti suprotstaviti se gluposti i pohlepi, a te će karakteristike, smatra, steći kroz kućni odgoj, a ne obrazovne institucije. Prava odraslih na slobodu mišljenja i djelovanja preduvjet su, istaknuo je, za realizaciju dječjih prava, a njima treba pružiti sigurno djetinjstvo, slobodu i uvjete za razvoj.