Ilustracija Snimio: Vedran Karuza
Dobit banaka u 2020. mogla bi biti na polovici dobiti iz 2019., kaže HNB. Iako je to i dalje visoka razina dobiti, HNB na to gleda s oprezom jer očekuje da će se stvaran učinak krize vidjeti tek po isteku moratorija i potpora
povezane vijesti
RIJEKA – Moratorijima je krajem prošle godine bila obuhvaćena približno desetina svih kredita u bankama u Hrvatskoj – oko 17 posto kredita poduzećima te nešto manje od 3 posto kredita stanovništvu, otkriva najnovija publikacija Hrvatske narodne banke »Makroprudencijalna dijagnostika«, u kojoj HNB poseban dio posvećuje pojašnjenju zašto je bankama ponovo zabranio da isplaćuju dividendu.
Poslovne banke su naime tražile da im se u 2021. dopusti isplata dividende, koju su lani, a tada temeljem dobiti iz 2019., bile prisiljene zadržati, no HNB je mjeru produžio i na 2020., odnosno na isplate u 2021., obvezavši se da će je do kraja rujna bar razmotriti. U središnjoj banci očekuju da će dobit banaka u 2020. biti na razini polovice dobiti iz 2019. Ako je dakle u 2019. neto dobit banaka u RH bila 5,8 milijardi kuna (sva je zadržana, odnosno nije isplaćivana kroz dividende), to znači da bi, prema očekivanjima HNB-a, dobit banaka u RH u 2020. mogla biti negdje na 3 milijarde kuna.
To izgleda kao i dalje velika iskazana dobit, no očito u HNB-u misle da te brojeve treba promatrati s dozom opreza s obzirom na to da procjenjuju da će se stvaran učinak pandemije na poslovanje banaka vidjeti tek po isteku razdoblja moratorija na kredite i povlaštenog regulatornog tretmana koji takvi krediti, upravo odlukom regulatora, sada imaju. Banke naime kredite pod moratorijima ne moraju klasificirati kao nenaplative, a da moraju, oni bi zacijelo porasli, što bi dobit dodatno nagrizlo. Isto tako, tek će se po isteku državnih potpora vidjeti kako zapravo stoje brojna poduzeća koja ih koriste. Upravo je mogući dodatni rast nenaplativih kredita u sektoru poduzeća HNB naveo kao jedan od najvećih rizika po financijsku stabilnost.
Odgođeni udar
U središnjoj banci navode da se privremeno zaustavlja raspodjela dobiti kreditnih institucija »koja je djelomično i rezultat javnih potpora te privremenih regulatornih izmjena.« Simulacije HNB-a naime pokazuju da bi, kako kažu, »bez povoljnijega regulatornog tretmana došlo do većeg pogoršanja kvalitete kreditnog portfelja banaka i još slabijih poslovnih rezultata«. Ili pak da bi, navodi opet HNB, »u odsutnosti povoljnoga regulatornog tretmana COVID-19 izloženosti, u 2020. veći iznosi kredita klasificiranih u neprihodonosne doveli i do većih ispravaka vrijednosti, a time i još nepovoljnijih poslovnih rezultata«.
– S obzirom na smanjenje opsega potpora i očekivani istek moratorija, do kraja 2021. postat će jasniji razmjer učinka pandemije na poslovanje kreditnih institucija, ističu u HNB-u. Navode kako bi »prerano prepuštanje mnogih poduzeća tržištu, koje se znatno smanjilo tijekom 2020., a za neke trenutačno i ne postoji, moglo dovesti do zatvaranja dijela poduzeća i rasta nezaposlenosti«. HNB želi reći da su brojne mjere pomoći gospodarstvu i bankama, njihove i Vladine, udar krize odgodile, te još ne znamo njegove prave razmjere:
– Niz mjera ekonomske politike usmjerenih na ublažavanje posljedica pandemije odgodio je suočavanje s potencijalnim rizicima za otpornost bankarskog sektora, koji prijete ponajprije putem kreditnog rizika, navode u središnjoj banci.
Izloženiji od ostatka Europe– Prema udjelu moratorija u ukupnim kreditima, kreditne institucije u Hrvatskoj sredinom 2020. bile su pri samom vrhu među državama članicama EU-a, što upućuje na to da bi pandemija mogla snažnije negativno djelovati na poslovanje banaka u Hrvatskoj nego u ostatku Europe, naglašavaju u HNB-u. |
Inače, rast kredita u »fazi 2«, kod kojih se ocjenjuje da dolazi do povećanja kreditnog rizika, nastavio se, te je njihov udio u ukupnim kreditima dosegnuo 12 posto (krajem 2019. bio je na 7,6 posto), i to pod utjecajem kretanja u segmentu poduzeća, kod kojih je zabilježen rast kredita s povećanim rizikom s 8,4 posto na kraju 2019. na 21,9 posto u 2020. Udio pak formalno nenaplativih, loših kredita (neprihodosnih, onih u »fazi 3«), i dalje je stagnirao. Tomu je, kako je pojašnjeno, pridonio njihov povlašteni tretman. Sve u svemu, »u prvih devet mjeseci udio ukupnih kredita banaka s povećanjem kreditnog rizika porastao je s 14,1 na 18,6 posto«, navodi HNB.
»Uskoro loši« krediti
– Kreditne institucije sve do kraja ožujka 2021. mogu odobravati moratorije urednim klijentima pogođenima pandemijom i potresom te takve moratorije najduže do kraja 2021. klasificirati pod fleksibilnijim regulatornim uvjetima. Zato se tek primicanjem kraja tog razdoblja može očekivati jasnija slika o konačnim razmjerima neprihodonosnih kredita i utjecajima na profitabilnost i eventualno kapitaliziranost banaka, daju do znanja u središnjoj banci.
Dodatno kažu da bi »na tijek i intenzitet tih kretanja mogao utjecati i eventualan prestanak javnih potpora, koje su i dalje važan izvor likvidnosti za neka poduzeća, a time neizravno i za njihove zaposlenike, ali i kreditne institucije«.
– Stoga će poslovni rezultati banaka tek u 2021. godini, a možda i kasnije, odražavati stvarne učinke pandemije, pa na one koji se odnose na 2020. treba gledati s velikom dozom opreza, zaključuje HNB.
