ZAGREB » Samo deset dana prije kraja godine sva ministarstva zatražila su preraspodjelu sredstava u proračunu, potvrdilo nam je to nekoliko sugovornika iz Ministarstva financija otkrivajući kako su nove stavke u resorno ministarstvo stigle do petka. U pojedinim ministarstvima radi se, otkrivaju naši izvori, o sitnim korekcijama, ali veliki broj ministarstava zatražio je i preraspodjele od 20, 50 ili 70 milijuna kuna. Preraspodjela sredstava unutra budžeta pojedinog ministarstva omogućena je i Zakonom o proračunu i to do pet posto ukupnog iznosa po svakoj pojedinoj stavci koju je potvrdio Sabor i obično se događa u zadnjem tromjesečju godine. S obzirom da su samo prije mjesec dana, kod pripreme rabalansa ovogodišnjeg proračuna, financijske službe svih ministarstava češljale svaku stavku svojih proračuna u Ministarstvu financija ostali su prilično iznenađeni činjenicom da sada traže preraspodjelu.

  Zakon o proračunu predviđa da svako ministarstvo koje traži preraspodjelu mora Ministarstvu financija priložiti dokumentaciju kojom će potkrijepiti razloge za preraspodjelu, a kako doznajemo, ministar financija Boris Lalovac namjerava izvijestiti i premijera Zorana Milanovića o najnovijem zahtjevu svojih kolega. Takav je potez čini se usmjeren na to da se pošalje poruka, ne samo ministrima, nego upravama i službama po ministarstvima da će se nagodinu još jače nadzirati potrošnja svake kune.

  – Ako netko želi završiti godinu sa svim plaćenim računima, ako to može učiniti tako što će preraspodijeliti sredstva s jedne stavke, gdje su troškovi manji od planiranih, na drugu gdje su rasli jer su bile takve potrebe naravno da je to u redu i da je to ispravno postupanje. No, ako se novac prebacuje sa stavke na stavku samo da bi se potrošio to je pogrešno, kaže naš sugovornik.

Na pitanje jesu li se ministri dosjetili preraspodjele kako bi potrošili novac jer im je Lalovac u više navrata javno slao poruke da deficit može i mora biti manji od planiranog u rebalansu, naši sugovornici odgovaraju da sigurno ministri nisu preko noći smišljali kako će novac potrošiti, te da su prijedloge vjerojatno sastavljale pojedine službe.

   – Samo se radi o tome da je kod planiranja, a mi smo zadnji put planirali prije mjesec dana, svaka služba morala precizno izračunati koliko će joj novca trebati. Tada su oni koji će potrošiti manje od plana, morali reći da imaju višak, a oni kojima je nedostajalo novca morali su to prijaviti. To je novac poreznih obveznika i nije nikakva demagogija da se svaka kuna mora precizno planirati, kaže naš izvor.

Opširnije u tiskanom izdanju