Izbor za naličje kovanice eura u Hrvatskoj ušao je u samu završnicu: vjerojatno ćemo već sutra saznati koja će tri, od ponuđenih pet motiva – šahovnice, karte Hrvatske, kune, glagoljice i Dubrovnika, uistinu i krasiti tzv. nacionalnu stranu »naših« eurokovanica.

Moguće je, potvrdili su u HNB-u, da će biti odabran još jedan, četvrti motiv, po želji građana. Središnjoj je banci, naravno, već poznato što su građani najviše »klikali«, međutim, vele da unaprijed ne mogu ništa reći. A priča teče tako da se, nakon selekcijskog postupka koji je prvotno uključivao čak 41 motiv (od kulturne i povijesne baštine do ranijih motiva s kovanica), a koji su odradile HNB-ove Komisija za odabir i Komisija za novac, iskristaliziralo spomenutih pet. Hrvatskim građanima potom je također omogućeno da kažu što o njima misle, odnosno da ocijene ovih pet odabranih prijedloga, ali i dodaju neki svoj, po vlastitom odabiru i preferencijama. Na stranici euro.hr. građani su tako od 1. do 15. srpnja svaki od pet motiva imali prilike ocijeniti na skali od jedan od pet, odnosno ocjenama u rasponu od »uopće mi se ne sviđa« do »najviše mi se sviđa«. Njihovo je mišljenje konzultativno. Web anketa završena je 15. srpnja, u njoj je sudjelovalo oko 50.000 građana, a konačnu će odluku do kraja tjedna, najvjerojatnije već u srijedu, donijeti Komisija za novac. Ona će dakle odlučiti o tri od pet već ponuđenih motiva, plus, moguće je, o još jednom koji su u najvećem broju predložili građani, odnosno ako se neki baš dominantno izdvojio, tumače u HNB-u.

Podrška euru raste

Isto tako, Komisija za novac istovremeno bi trebala odlučiti i kako će ti motivi biti raspoređeni po pojedinim apoenima eurokovanica. Već u kolovozu pokrenuo bi se natječaj za likovno rješenje odabranih motiva, koje bi se tijekom rujna i odabralo, dok bi se rješenja Europskoj komisiji uputila već sredinom listopada.

Kako su već više puta najavili u Vladi i HNB-u, najranije bismo euro mogli uvesti već početkom 2023., ako institucije EU-a ocijene da smo ispunili sve zadaće i kriterije, s tim da je dio kriterija i »razlabavljen« u uvjetima pandemije, jer su se sve vlade pojačano zaduživale ne bi li plaćale silne lockdownove i spašavale ekonomiju. Iako je bilo ideja da bi o ulasku u eurozonu trebalo odlučivati i na referendumu (a i još ih ima), stav Vlade i HNB-a koji vode cijeli proces je da se o tome de facto odlučivalo onda kada su građani rekli »da« samom ulasku u EU. Eurozona je onda posve logički i obavezni slijed. Isto tako, podrška euru, prema najnovijim anketama – još i raste.
Kako su pojasnili u HNB-u, za razliku od novčanica eura, koje su jednake u svim članicama europodručja, kovani novac eura i centa nosi informaciju zemlje koja ga je izdala te na naličju prikazuje nacionalne simbole te zemlje. Naličje kovanica naziva se stoga i nacionalnom stranom kovanica eura i centa. Kada Hrvatska uvede euro za svoju valutu, eurokovanice izdane u Hrvatskoj nalazit će se u optjecaju i jednako će vrijediti u svim državama europodručja. Odabir motiva stoga je posebno važan jer će se kovanice s motivima koji simboliziraju Hrvatsku koristiti i izvan njezinih granica, tumače u HNB-u.

Selekcija

Podsjetimo, iz ovog »bazena« motiva, njih 41, koji su dakle sezali od kulturne i povijesne baštine do ranijih motiva s kovanica, članovi Komisije za odabir su predložili devet najbolje ocijenjenih rješenja, a Komisija za novac od tih devet je odabrala pet, koje je ocijenila najprikladnijima. Na sjednici 23. lipnja Komisija za novac razmotrila je prijedloge Komisije za odabir prijedloga likovnog rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnome kovanom novcu eura. Svaki član Komisije za odabir iz šireg skupa motiva izdvojio je po osam motiva te je napravljena rang-lista s brojem glasova za pojedini motiv. Prvih devet, koji su dobili najveći broj glasova, redom su: šahovnica, geografska karta Hrvatske, kuna, glagoljica, Dubrovnik, Nikola Tesla, pas dalmatiner, Vrančićev Homo volans (crtež padobrana) i kralj Tomislav.

Prvih pet ušlo je u javnu raspravu, koja je završila, a kako smo naveli, od njih će se izabrati tri, plus eventualno još jedan – po želji građana.