Vlada građanima stegnula omču oko vrata

"Strujni udar": Zbog poskupljenja građani će državi i HEP-u do kraja 2012. platiti više 766 milijuna kuna

Bojana Mrvoš Pavić

U potrošačkim udrugama napominju da u Europi nitko cijene ne formira zbog sklada sa cijenama u drugim državama. A upravo to je objašnjene Banskih dvora za ovu nepopularnu odluku u Hrvatskoj



Od 1. svibnja građani Hrvatske skuplje će plaćati najvažnije energente, struju za 20 posto, a kubik plina za prosječnih 22 posto. Tako je odlučila Vlada, čiji ministri nisu dali nikakva objašnjenja oko toga koliko će u kojem gradu biti skuplji plin te koliko će struja poskupiti u pojedinim tarifnim modelima. Samo je prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić izvijestio da se ukupna cijena električne energije povećava za 20 posto, dok će kućanstva u prosjeku plaćati 22 posto skuplji plin nego dosad.


Kako smo izračunali iz Vladinih dokumenata, cijena kubika plina će rasti ovisno o gradovima i distributerima, pa će tako plin u Zagrebu biti skuplji 19, a u Rijeci 23 posto, plus nova, fiksna naknada od 20 kuna, koju će kućanstva svuda u Hrvatskoj plaćati, neovisno o potrošnji plina. Cijena struje raste pak, ovisno o tarifnom modelu, od 18 do 21  posto.


Potrošačke udruge, sindikati, a posebno građani, zgroženi su najavljenim poskupljenjem struje i plina, ali još više razlozima koje je Vlada navela, opravdavajući poskupljenje. »Zato što imamo daleko niže cijene od EU«, nije, slažu se svi oni, opravdanje koje drži vodu jer imamo, prije svega, daleko nižu kupovnu moć od te Europe, dok, kako napominju u potrošačkim udrugama, u Europi nitko drugi cijene ne formira zbog sklada sa cijenama u drugim državama. Svaka država, napominje predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača Nenad Kurtović, inače čovjek koji je godinama u HEP-u radio na tarifnim sustavima, ima svoje specifičnosti u proizvodnji, a onda i distribuciji struje, pa »uravnilovka« nema nikakvog smisla. Naši su proizvodni troškovi, kaže, manji, ali cijena struje raste najviše zbog – proizvodnje.


Struja će poskupjeti 20 posto, pa će prosječno hrvatsko kućanstvo, koje troši 3.200 kWh struje godišnje, sada imati 46 kuna veći mjesečni račun, izračun je potrošačkog saveza. Oni koji struju troše i za grijanje, dakle primorski krajevi i Dalmacija, s potrošnjom i do 7.000 kWh godišnje, imat će 75 kuna veći račun. HEP će samo ove godine od poskupljenja zaraditi 621 milijun kuna više, država pak dodatnih 155 milijuna kuna od PDV-a, što znači da će građani platiti 766 milijuna kuna više samo do kraja 2012. godine!Riječka kućanstva kubik plina će od 1. svibnja plaćati 23 posto više, zagrebačka pak 19 posto, svima se pak uvodi i fiksna mjesečna naknada od 20 kuna za izdavanje računa, obračun i ostalo, makar, kao i u slučaju fiksne naknade koju plaćamo na računima za struju, vodu, telefon i ostalo, nemaju uporište u zakonima, koji izričito navode da se kupcima javnih usluga naplaćivati smije samo potrošeno, ne i izdavanje računa i slično. Riječko kućanstvo, koje se grije na plin, sad će za potrošnju od, recimo, 130 kubika mjesečno, zimi, grijanje plaćati 502 kune, plus naknadu od 20 kuna, dakle 522 kune ukupno, za razliku od dosadašnjih 408 kuna. Zajedno sa skupljim kubikom plina i novom mjesečnom, fiksnom naknadom, poskupljenje na tom konkretnom računu iznosi gotovo 30 posto! Zagrebačko kućanstvo, koje zimi potroši 150 prostornih metara plina, grijanje je do sada plaćalo 450 kuna, a po novom će mu taj račun, zajedno s fiksnom naknadom, porasti na 555 kuna, što je za 23 posto više.

Zgroženi su, međutim, i distributeri plina, kojih u Hrvatskoj ima četrdesetak. Njima cijena plina, kojeg kupuju od Ine, a zatim, uz svoje marže, prodaju krajnjim kupcima, raste za čak 30 posto, na 2,20 kuna po kubiku, dok će je smjeti prodavati, u prosjeku, po 22 posto višoj cijeni. »To znači da ćemo razliku morati nadoknaditi iz svojih marži«, komentiraju neslužbeno distributeri. Točno, ali će, po novom, od svakog kućanstva ubirati i po 16,5 kuna fiksne naknade (bez PDV-a). Pomnoži li se to sa šesto tisuća kućanstava koja koriste plin, riječ je o fiksnom, sigurnom prihodu od gotovo deset milijuna kuna svakog mjeseca.