RIJEKA – Upućeni u hrvatski turizam, posebno onaj na otocima, u šali znaju reći da bi stanovnici top destinacija na Jadranu najradije da gosti ostave novac u trajektnom pristaništu i odmah se vrate natrag. Odraz je to višedesetljetnog sukoba između želje za dobrom zaradom i želje za mirnim životom i tihim noćima. A to ne ide uvijek jedno s drugim jer gosti stvaraju gužvu na ulicama i šetnicama, galamu i vrevu.

Neki od njih, a obično su to najbolji potrošači, vole tulumariti  cijele noći i nastaviti ujutro po bijelom danu. Računica je jednostavna: jedna viski-kola košta kao tri kave ili dva soka, a »troši« se u litrama. Nema bolje zarade od noćnog života i raskalašenih gostiju koji će pod »maliganima« ostaviti i zadnji euro. Ali noćni život ima svoju cijenu.

– Svi znamo da su nam sezone kratke i zbog toga moramo i malo potrpjeti u suživotu s turizmom. Mislim da mi potrpimo i više nego što je uobičajeno, kaže gradonačelnik Raba, jedne od hrvatskih top destinacija.

Bogataš u Hvaru

Rab je nekad bio poznat po noćnom životu, ali ti dani su prošlost. Danas su Pag i Hvar top hrvatski otoci kada je u pitanju zabava. Upravo je s Hvara minulih dana došla vijest koja je pobudila veliki interes javnosti i raspravu s različitim stajalištima. Lokalno stanovništvo se, naime, pobunilo zbog buke koja dolazi s jedne od usidrenih jahti. Pritom je zanimljivo da su se upravo oni koji žive od turizma najviše bunili i zvali policiju. Vjerojatno je buka smetala njihovim gostima, ali kad će se pjevati i »partijati« ako ne usred turističke sezone?

Jahta s koje se čula pjesma i zabava, spomenimo i to, dugačka je 77 metara i vrijedna oko 100 milijuna dolara. U vlasništvu je multimilijardera Kutaybe Alghanima iz Kuvajta, koji je navodno četvrti najbogatiji čovjek te zemlje.

I sad – zbog nezadovoljstva Hvarana, koji i sami iznajmljuju turističke apartmane – kod ovog su milijardera intervenirale i carina, i policija, i lučka kapetanija… Koliko je novca ostavio na Hvaru i u Hrvatskoj, a koliko je mogao? Hoće li ikad više ovdje doći? Doduše, to što je bogat ne znači da smije biti bahat, ali možda ga nije pametno tjerati. Ili on možda tjera druge goste?

Dvije uloge

Kada su jahte u pitanju, Rab je također poznat  kao top nautička destinacija u Hrvatskoj, s najvećim brojem brodica koje uplovljavaju u njegovu luku na Sjevernom Jadranu. U završnim minutama Fjere ove godine s jahti se čulo jako trubljenje koje je pratilo vatromet i prve taktove Gibbonija, ali problema nije bilo. Kao ni inače kada je u pitanju suživot jahtaša i onih koji žive ili šetaju pored njih na kopnu.

Posljednjih godina Rab je proširio ugostiteljsku ponudu, otvoreno je nekoliko lokala koji jamče kvalitetnu noćnu zabavu, a lounge bar i galerija Conte Nero smješteni su na samom pragu ulaza u Gradsku upravu u jedinstvenom ambijentu Kneževog dvora. Ima onih koji se bune, ali opći dojam je da je grad živnuo, da u neku ruku podsjeća na Hvar i da svi željni zabave u Rabu se mogu dobro provesti.

– Kao gradonačelnik zadužen sam osigurati kvalitetan život za stanovnike, a kao predsjednik Turističke zajednice osigurati kvalitetne turističke sadržaje. Istina je da su standardi mira i tišine koje imamo zimi, sada po ljeti narušeni, ali gostima se mora pružiti zabava i razonoda. Različite potrebe treba izjednačiti i mi u tome nekad ne uspijevamo, nekad uspijevamo, ali smo zadovoljni reakcijom Rabljana čiji je prag tolerancije visok, viši od prosjeka. Naravno, kada se pretjera, onda reagiramo, rekao je Grgurić.

Trpljenje loša isprika

Hrvatska od turizma godišnje uprihodi više od 10 milijardi eura, ove godine očekuje se gotovo 11 milijardi, turizam čini gotovo 20 posto nacionalnog BDP-a i jedan je od rijetkih »proizvoda« koji nam »ide«, koji svake godine ima sve bolje rezultate. Zbog turizma su svoje budžete popravile na tisuće vlasnika obiteljskih smještaja. Ne bismo li, barem mi domaćini, mogli potrpjeti dva-tri mjeseca buke godišnje?

– Trpljenje je jako loša isprika za neorganiziranost, naš turizam je neorganiziran, kaže predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK i cijenjeni turistički znalac Nedo Pinezić.

– U principu je u svim turističkim mjestima općinskim ili gradskim odlukama odlučeno do kad rade kafići i klubovi, ili koncerti na otvorenom, u pravilu se buka tolerira do 2 sata. Svaka uređena zemlja ima u turističkom mjestu zoniranu mapu gdje se propisuju zone u kojima se mogu obavljati aktivnosti na otvorenom, a kod nas takvo nešto ne postoji. Gledajte, ako buka nama domaćima ne smeta, vjerujte da smeta turistima koji ne partijaju, nego spavaju. Manjina ne smije maltretirati većinu, a partijaneri su uvijek u manjini. Gledajte, ako je u mjestu 10 tisuća turista, vjerujte da samo njih dvije tisuće želi partijati, i za njih treba osigurati mjesto i vrijeme za partijanje. Kod nas to nije uređeno pa imamo dvostruku štetu – oni koji žele partijati pod stigmom su i ne partijaju onako kako žele, a ovi koji se žele odmoriti, ne mogu se odmoriti, kaže Pinezić.

Opatijska škola

Dodaje da nam potrebna organizacija života u turističkim mjestima, da se formiraju zona zabave i zona mira.

– Zamislite kako to izgleda kad je na jednom brodu u marini tulum, dok u 200 preostalih brodova spavaju? Pa neka naprave privezište za brodove za tulumarenje, kaže Pinezić.

Kada je tema noćni život u turističkom mjestu, teško je preskočiti Opatiju i njezine noćne klubove, diskoteke, noćne barove… Opatija je ugošćavala svjetski poznate DJ-e i privlačila ljude željne zabave iz Rijeke, regije, potom cijele Hrvatske, a nekad i  Jugoslavije.

No, stanari su se bunili zbog buke, i više nema diskoteka u Opatiji, nema noćnog života. Tu su vrhunski festivali, odlična gastro ponuda, prekrasno uređeni parkovi, ali nema noćnog života i mladi željni noćnih provoda Opatiju zaobilaze. S druge strane, to je dobro za turiste koji žele mir i odmor, jer će ga u Opatiji i dobiti.

Direktorica Turističke zajednice Grada Opatije Suzi Petričić smatra da, kao što svaka kuća ima svoj kućni red, tako i u turističkoj destinaciji trebaju postojati određena pravila.

– Ali, moramo biti tolerantni i mora postojati i razumijevanje svih dionika u destinaciji. Opatija živi od turizma cijelu godinu i zadovoljstvo i korist trebaju imati svi, od gospodarstva, lokalnog stanovništva i, naravno, samih turista koji se moraju zadovoljni vratiti kući. Opatija ima široku lepezu ponude, vrhunska smo gastro destinacija, destinacija welnesa i zdravlja, grad smo festivala s brojnim manifestcijama zbog kojih sve više gostiju dolazi u Opatiju. Najveći porast gostiju u zadnje vrijeme zabilježen je kod gostiju dobne skupine od 19 do 40 godina i mi se okrećemo prema njihovim potrebama, kaže Suzi Petričić i ocjenjuje da svaka destinacija treba imati ponudu noćnog života.

– Tu nema dvojbe, svaka turistička destinacija trebala bi ponuditi noćni život. Ali, isto tako potrebno je odrediti zone u kojima će to  biti omogućeno. Naravno, sve ima svoje granice i kad dođe do ekstremnih situacija postoje nadležne službe koje onda reagiraju, rekla je Petričić.