SOA je pod ravnanjem Dragana Lozančića prva obavještajna agencija koja je u modernoj Hrvatskoj, nakon 1990. godine, odlučila napraviti ovakav iskorak i približiti svoju djelatnost javnosti
ZAGREB Središnja obavještajna agencija (SOA) jučer je na svojim internetskim stranicama objavila izvješće o djelatnosti. Taj dokument velika je novost u domaćem obavještajnom sustavu, iako je na Zapadu takva praksa gotovo pa uobičajena.
SOA je pod ravnanjem Dragana Lozančića prva obavještajna agencija koja je u modernoj Hrvatskoj, nakon 1990. godine, odlučila napraviti ovakav iskorak i približiti svoju djelatnost javnosti. Kao što je ravnatelj Lozančić u uvodnoj riječi naveo, kod rada ovakvih agencija uvijek postoji dvojnost: javnost ima potrebu da zna čime se bave, a s druge strane, zbog same prirode posla većina stvari je tajna.
Izvještaj o radu SOA-e
U ovom izvješću ono što je možda najzanimljivije je ono što se odnosi na trenutačnu situaciju u svijetu. Radi se o nadzoru i sprječavanju terorizma i ekstremizma. Ističe se tako u izvješću da je sprječavanje terorizma izuzetno teška zadaća, s kojom i najrazvijenije države imaju probleme. Dodatno je otežano pojavom »vukova samotnjaka«, osoba koje nisu niti u kakvim ćelijama, a zbog svojih radikalnih stavova su spremni na terorističke napade. Posebno se analizira i trenutačno stanje na Bliskom istoku. Ističe se kako je trend prihvaćanja radikalnog tumačenja islama u državama jugoistočne Europe u porastu. Prema obavještajnim podacima, više stotina džihadista iz naše regije sudjelovalo je od 2012. godine u sukobima u Siriji i Iraku, a pojedini su bili ili i jesu pripadnici najradikalnijih islamističkih skupina. SOA-ine informacije navode kako za sada nisu identificirane osobe koje bi iz Hrvatske sudjelovale u tim sukobima. No, isto tako se navodi kako se teritorij Hrvatske koristi kao tranzitno područje prilikom odlaska ili povratka iz Sirije i Iraka. Upravo ti povratnici su možda i ponajveća sigurnosna ugroza danas u Europi, jer se radi o osobama koje su dodatno radikalizirane u sukobima, traumatizirane su ratnim iskustvom te su obučene za oružanu borbu. SOA u svom dokumentu ističe i novi trend – žene koje sklapanjem šerijatskih brakova odlaze za borcima u područje sukoba kao potpora. Džihadisti iz ovih djelova Europe koriste i internet za promociju svojih ideja te privlačenje istomišljenika.
Oružani obračuni
Što se tiče ekstremizma, u dokumentu se navodi da je zabilježen trend porasta nasilja, huliganizma i ekstremističke retorike, ali navodi se kako su ekstremističke skupine u RH malobrojne i nehomogene te nemaju značajniji potencijal djelovanja. Aktivnosti provode uglavnom pojedinci koji zlorabe legalno političko djelovanje za promoviranje svojih stavova. Zamijećen je i trend uspostave kontakata domaćih radikalnih skupina sa sličnim u regiji i Europi.
Organizirani kriminal je jedno od područja na kojem SOA djeluje, iako to ne izlazi često u javnost, jer je ova agencija primarno zadužena za prevenciju i suzbijanje mogućnosti pojavljivanja. No, navodi se kako je suradnja kriminalaca u regiji na visokoj razini te da se nastoji razdoblje priprema za šengen iskoristiti za što bolje pozicioniranje na području Hrvatske. Također, ističe se da kriminalne skupine u regiji imaju sklonosti oružanim obračunima te da bi se takvo nasilje moglo preliti na teritorij RH, što se u prošlosti već znalo događati.
Ipak, kad se gleda s medijske strane, SOA je posljednjih godina sigurno najpoznatija kao agencija koja provodi sve potrebne sigurnosne provjere za tijela državne i sudbene vlasti. U dokumentu se tako prvi put spominje i točan broj obavljenih na godišnjoj razini. Tako se 2012. godine obavilo ukupno 4.645 sigurnosnih provjera, a lani su sastavljena 5.162 izvješća o sigurnosnoj provjeri. Plastično prikazano, SOA je lani obavljala oko 15 sigurnosnih provjera dnevno. Pored toga, obavljena je sigurnosna provjera i 16 pravnih osoba, znači poduzeća, agencija ili udruga građana.
Državna tajna
A da se oni koji nadziru ne bi oteli nadzoru, brine se zakonom regulirani nadzor nad SOA-om koji se provodi po tri osnove. Naime, postoji stručni nadzor Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, parlamentarni nadzor saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te na kraju, kao ne čest primjer u svijetu, građanski nadzor preko Vijeća za građanski nadzor SOA-e. Doduše, informacije govore kako taj građanski nadzor, prije svega zbog tromosti tog Vijeća, i nije na najvišoj razini. U 2013. godini obavljeno je 12 stručnih nadzora, tijekom kojih nisu utvrđene nezakonitosti. Civilnih nadzora je u istom razdoblju provedeno pet.
I na kraju, ljudski gledajući, možda i najzanimljivije. Novac i zapošljavanje. Možda će za pojedine ljude biti iznenađenje dobna struktura SOA-e. Naime, najveći dio zaposlenih je između 30 i 50 godina života, a samo deset posto SOA-inih ljudi je iznad 50 godina. Oko tri četvrtine zaposlenika ima najmanje visoko obrazovanje, a kako se danas mnogo vodi pozornost na rodnu osvještenost, važno je napomenuti i da su 40 posto SOA-inih ljudi žene.
Točan broj zaposlenika je državna tajna, no u izvješću se ističe kako SOA ima broj zaposlenih na razini sličnih europskih agencija. Prevedeno na obični jezik, SOA ima oko tisuću ljudi na platnom popisu, sada vjerojatno nešto manje, nakon što je nastupilo smanjivanje nakon doba ravnanja Tomislava Karamarka, kad je broj zaposlenih bio prilično narastao. Proračun SOA-e je za 2014. godinu predviđen na 324 milijuna kuna, što je smanjenje u odnosu na lani, kad je ta cifra iznosila devet milijuna kuna više. Za usporedbu, 2011. godine, proračun je bio 364 milijuna kuna. Kao i u cijeloj državi, očigledan je trend smanjivanja budžeta, koji se kompenzira, kako se navodi, racionalizacijama poslovanja.