SUSTAV PRED KOLAPSOM

Što nakon izbora? Ispitali smo moguće poteze četiri politička bloka u mirovinskom sustavu, zdravstvu i obrazovanju

Jagoda Marić

Davor Kovačević

Davor Kovačević

U HDZ-u smatraju da je ključno jačati i razvijati II. i III. stup, kao i Restart koalicija čiji je plan zadržati sadašnji mirovinski trostupni sustav. Iz Domovinskog pokreta ističu da je sustav po većini karakteristika najlošiji u EU i može biti uravnotežen samo s oko 30 posto više radnih mjesta dok bi ga u Mostu osnažili izmjenama poput smanjenje naknada obveznih mirovinskih fondova



Na isplatu mirovina, zdravstvo, obrazovanje i znanost Hrvatska godišnje potroši oko 88 milijardi kuna, što je deset posto više od svega što prikupi naplatom poreza. Sva tri sustava počivaju na solidarnosti, najvećim dijelom na onome što kroz poreze i doprinose uplati oko jedan i pol milijun zaposlenih građana, te onome što ostali uplate uglavnom kroz PDV.


Iako su u sva tri sustava nezadovoljni i oni koji u njima rade i oni koji su korisnici, činjenica je da bi bez solidarnosti na kojoj oni počivaju mnogi građani imali još manje novca u starosti, da brojni ne bi mogli sebi priuštiti ni najosnovnije, a kamoli složenije zdravstvene usluge, te školovanje djece. Zato smo onima koji će zajedno osvojiti najviše saborskih mandata i u bilo kojoj varijanti vjerojatno činiti buduću Vladu, HDZ-u, Restart koaliciji, (RK) Domovinskom pokret Miroslava Škore (DPMŠ) i Mostu postavili tri ili četiri pitanja vezana uz budućnost ta tri najvažnija sustava, ona koja su u isključivoj nadležnosti vlasti u Zagrebu i u kojima pravila igre ne diktira Bruxelles.


Sve te stranke i koalicije najavljuju da će sačuvati sustav solidarnosti na kojem se temelje sadašnja isplata mirovina, pružanje zdravstvenih usluga i obrazovanje djece i mladih. Uz to nitko ne smatra da bi za njihovo održavanje trebalo dodatno opteretiti građane, dok oni iz oporbe najavljuju promjene koje će ih učiniti efikasnijim, HDZ u svojim odgovorima, uz zalaganje za dodatno poboljšanje u budućnosti, puno prostora posvećuje potezima koje smatra svojim postignućima.


Mirovine i plaće




Tako su na pitanje je li njihov plan zadržati postojeći mirovinski sustav s fondom međugeneracijske solidarnosti iz HDZ-a odgovorili da smatraju da je ključno jačati i razvijati II. i III. stup budući da se jedino mješovitim sustavom može osigurati dugoročno održiv mirovinski sustav i primjerene mirovine. Ističu da su drugi stup ojačali smanjenjem administrativnih troškova i liberalizacijom ulaganja mirovinskih fondova, te da su umirovljenicima iz II. stupa omogućili jednokratnu isplatu iznosa od 15 posto ušteđenog novca u drugom stupu, ali samo ako im je mirovina iz prvog stupa veća za 15 posto od najniže mirovine.


I iz RK jasno odgovaraju da je njihov plan zadržati sadašnji mirovinski trostupni sustav s jačanjem I. mirovinskoga stupa uzajamnosti i solidarnosti i tekućih transfera onih koji rade prema onima koji su u mirovini. Kombinacijom I. i II stupa, poručuju iz RK, dugoročno se s jedne strane stabilizira mirovinski sustav, a s druge strane omogućuje veća mirovina u starosti. Ipak, oni smatraju da bi se troškovi provedbe drugog stupa mogli još smanjiti. Iz DPMŠ ističu da sustav međugeneracijske solidarnosti, koji je po većini karakteristika najlošiji u EU, pa i za male mirovine prvi (solidarni) mirovinski stup prikupi tek oko pola potrebnog novca, može biti uravnotežen kad bi Hrvatska imala oko 30 posto više radnih mjesta što je 450 tisuća, i prosječnu plaću 50 posto veću od sadašnje, pa zaključuju da je jedina prava mirovinska reforma značajno povećanje broja radnih mjesta i prosječne plaće.


I u Mostu žele zadržati i osnažiti ovakav sustav s određenim izmjenama poput smanjenje naknada obveznih mirovinskih fondova, pojednostavljene promjene fonda u drugom stupu, liberalizacije tržišta obaveznih mirovinskih fondova i delimitiranja maksimalne osnovice za doprinose od 15 posto u prvom stupu.


Drugi stup


Kad je u pitanju povećanje izdvajanja u drugi stup svi se načelno zalažu za to povećanje, ali su neodređeni kad su rokovi u pitanju, pa iz HDZ-a kažu da o tome treba razmišljati, ali da pri tome treba voditi računa o gospodarskim i proračunskim mogućnostima, ali oni su za postupnu preraspodijelu ukupne stope doprinosa u korist II. stupa kad se za to steknu uvjeti i dodatno razvije tržište kapitala.


Iz RK najavljuju da bi oni, čim to gospodarska situacija omogući, krenuli u postupno podizanje stope doprinosa za drugi stup, ali ne nauštrb prvog stupa, dakle, ne smanjujući stopu doprinosa od 15 posto za prvi stup, nego nalazeći prostor u smanjenju drugih davanja na plaću i iz plaće. Ne kažu kojih davanja, poreza, prireza ili zdravstvenog doprinosa, ali tvrde da je to moguće uz angažman poslodavaca, radnika i Vlade.


Za sada, dok se ne pokrene gospodarski rast i ne uravnoteži postojeći sustav, nije moguće, smatraju i u DPMŠ, razmišljati o povećanju doprinosa u drugi stup. Ipak, smatraju da se i prije povećanja ulaganja u drugi stup mogu poduzimati aktivnosti za jačanje ulaganja u dobrovoljne mirovinske i osigurateljne programe. DPMŠ zalagat će se i za uvođenje poreznih olakšica za ulaganja u programe privatnih mirovina, ali i za veće rasterećenje poslodavaca kod ulaganja u mirovine zaposlenika.


Jedino su iz Mosta precizni kad su rokovi u pitanju i smatraju da će se 2027. godine, kad će pravo na mirovinu steći osiguranici koji su bili obvezni uplaćivati sredstva u drugi stup, pa će se rasteretiti i prvi stup, stvoriti uvjeti za povećanje uplata u drugi stup.


Posebni uvjeti


Što se tiče 14 kategorija mirovina koje se ostvaruju i izračunavaju po posebnim uvjetima, svi su u odgovorima na pitanje treba li ukidati dio tih »povlaštenih« mirovina oprezni, vjerojatno zbog braniteljskih mirovina. Iz HDZ-a kažu da su mirovine ostvarene prema posebnim propisima većim dijelom pokrivene razdobljima uplate doprinosa, da ne ugrožavaju održivost mirovinskog sustava, ali da će se u daljnjem razdoblju analizirati sustav mirovina po posebnim propisima, pri čemu treba voditi računa o zaštiti stečenih prava.


Iz RK ne smatraju tako velikim problemom broj kategorija po posebnim uvjetima, nego nedovoljnu transparentnost financiranja davanja za takve korisnike. Podsjećaju da je Vlada Kukuriku koalicije krenula s razdvajanjem mirovina na dio ostvaren iz rada i dio ostvaren pod povoljnijim uvjetima, ali da je to HDZ-ova Vlada zaustavila. Smatraju i dalje važnim da se to napravi, kao i uvođenje tzv. profesionalne mirovine kojom bi bili obuhvaćeni oni radnici koji rade na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima.


Iz Škorinog Domovinskog pokreta kažu da prvi stup mora zadržati komponentu solidarnosti i posebne uvjete za one koji to zavrjeđuju, ali nisu sigurni kako je svih 14 kategorija posebnih uvjeta zaista opravdano, te najavljuju da će napraviti analizu učinaka posebnih uvjeta i potrebna usklađenja za koja smatraju da su nužna. Analizu najavljuju i iz Mosta, te tek nakon nje revidiranje, ako bude potrebno.


– Broj kategorija pod posebnim uvjetima će se smanjivati, kako iz demografskih razloga (sudionici 2. svjetskog rata i dužnosnici bivše SFRJ) tako i gospodarskih razloga (radnici u ugljenokopima ili radnici izloženi azbestu). Najveća kategorija umirovljenika pod posebnim uvjetima ostat će branitelji iz Domovinskog rata, kojima ćemo raznim mjerama iz područja gospodarstva omogućiti da rade i stvaraju dodatnu vrijednost umjesto da budu pasivni članovi društva koje su stvarali, poručuju iz Mosta.


Dugovi u zdravstvu


U odgovoru na pitanje hoće li se zalagati za očuvanje javnog zdravstva na principu solidarnosti iz HDZ-a odgovaraju podsjećanjem na Ustav koji svakom osiguraniku jamči pravo na zdravstvenu skrb bez obzira na imovinski status, dob, spol, dohodak, stoga će se, vodeći se načelima Andrije Štampara, i dalje zalagati da javno zdravstvo bude dostupno i priuštivo svima.


RK poručuje da podržava sustav javnog socijalnog i solidarnog zdravstvenog sustava koji mora biti samoodrživ. Doprinose i dopunska osiguranja neće povećavati i dodatno opterećivati građane, ali misle da se postojećim financijskim sredstvima zdravstvo može učiniti boljim i dostupnijim.
DPMŠ zalagat će se, tvrde iz tog pokreta, za očuvanje solidarnog sustava zdravstva, ali će donijeti i jasne pravne procedure koje će omogućiti i privatnu poduzetničku inicijativu u zdravstvu.


I Mostu poručuju da sustav zdravstvenog osiguranja i poslovanje HZZO-a mora biti podložno dubinskoj analizi koja će pokazati koji su modaliteti najboljeg financiranja zdravstvenog sustava koji bi pružio kvalitetne usluge onima koji ga financiraju. Kad se radi o tome da država za dio građana neovisno o njihovom imovinskom stanju, nego tek o statusu ili dohotku plaća dopunsko osiguranje, iz Mosta kažu da treba reformirati sustav dopunskog zdravstvenog osiguranja, koji će uzeti u obzir više kriterija od dosadašnjeg modela.


Na pitanje o mogućnosti povećanja participacije građana u financiranju zdravstva iz HDZ-a, uz napomenu da se u Hrvatskoj za zdravstvo izdvaja 805 eura po stanovniku, a prosjek EU je 3.076 eura, poručuju da pružanje zdravstvene usluge javno dobro koje mora biti dostupno svakom pojedincu i da je važno voditi se politikom zaštite zdravlja i očuvanja života, a ne financijskom analizom prihoda i troškova koji se mogu prevaliti na krajnje korisnike. Na pitanje je li rješenje za dugove u zdravstvu uvođenje poreza na nekretnine, iz HDZ-a kažu da bilo kakvi drukčiji modeli financiranja moraju biti rezultat analiza i konsenzusa svih dionika, a da se već sada postižu značajne uštede.


RK nema u planu povećanje participacije građana, rješenje za smanjenje dugova je centralizacija nabave, integriranje zdravstvenih ustanova, stvaranje centara izvrsnosti, informatizacija i digitalizacija, zdravstveni turizam, medicinske studije i projekti, sustav otvorenih vrata… To je za RK rješenje i za dugove u zdravstvu.


Komplementarnost


Na ovo su pitanje iz DPMŠ odgovorili da se oni zalažu za sustava solidarnog zdravstva i da će nova radna mjesta donijeti i stabilan zdravstveni sustav. U Most misle da je plaćanje doprinosa od 16,5 posto dovoljna participacija građana, a rješenje za dugove tražit će na rashodovnoj strani zdravstvenog sustava.


– Politiku formiranja cijena lijekova treba reformirati tako da se maksimalno odgovorno upravlja novcem poreznih obveznika i istovremeno osigura učinkovito funkcioniranje sustava. Smatramo da dodatni porezi nisu rješenje za financiranje javnih usluga, poručuju iz Mosta.


Kad je u pitanju odnos javnog i privatnog zdravstva, jer dio ljudi radi u oba sustava, iz HDZ-a kažu da se »ta problematika pojavljuje i u pružanju svih ostalih javnih usluga«, a da Hrvatska preuzimajući pravnu stečevinu EU u svoje zakonodavstvo implementirala Direktive kojima se na transparentan način uređuju ugovorni odnosi između javnog i privatnog sektora.


Iz RK odgovaraju da javni zdravstveni sustav mora obavljati svoju funkciju u pravom smislu te riječi, popraviti ishode liječenja, smanjiti liste čekanja, učiniti ga dostupnim bez obzira otkud bolesnik dolazi i bez obzira na imovinski status, a da se privatni sektor ne smije tretirati kao neprijatelja, te ako netko odradi svoj dio posla u javnom sektoru (primjerice, 20-20 posto preko normativima HZZO-a) onda nema nikakvih prepreka da radi poslijepodne u privatnom, što zahtijeva kontrolu i pažnju prilikom izdavanja dozvola da se spriječe moguće zloporabe.


IZ DPMŠ kratko su odgovorili da će se zalagati za očuvanje i jačanje javnog zdravstvenog sustava, ali i podržavati privatnu inicijativu u zdravstvu. Most kaže da će se do kvalitetnije javne usluge doći borbom protiv korupcije kao i jasnim kriterijima dodjele financijskih sredstava zdravstvenim ustanovama, a da privatne zdravstvene ustanove trebale biti komplementarne s onim javnima, a ne biti u konkurentskom odnosu. Što se tiče rada zdravstvenih djelatnika u oba sustava, u Mostu smatraju da tu moraju postojati znatno transparentniji kriteriji koji će onemogućiti eskiviranje usluga u javnim ustanovama i upućivanje pacijenata u privatne ustanove.


Javno i privatno


Nitko ne misli odustati ni od sadašnjeg načina financiranja obrazovanja, pa tako i visokog obrazovanja i znanosti, koji znači besplatno obrazovanje za one koji ispunjavaju uvjete do kraja studija. Slažu se i da treba povećati izdvajanja za obrazovanje i znanost. Kad je u pitanju dodatna participacija građana u financiranju obrazovanja njihove djece nitko ne misli da bi građane trebalo dodatno opteretiti.
Iz HDZ-a poručuju da obrazovanje treba biti dostupno svima pod jednakim uvjetima te ono mora ostati besplatno i bez participacije roditelja u osnovnoškolskom i srednjoškolskom sustavu, a u području visokog obrazovanja participacija studenata je moguća jedino ako redoviti student ne ispunjava obaveze propisane studijskim programom sveučilišta.


Iz Mosta napominju da dugoročno planiraju raditi na sustavu financiranja obrazovanja koji podrazumijeva besplatno obrazovanje bez financijske penalizacije, jer besplatan studiji isključivo »redovitim« studentima zanemaruje da za ishod obrazovanja nisu odgovorni samo ambicija i posvećenost studenta, nego i okolnosti u kojima on studira, prvenstveno njegov socio-ekonomski status, koji tjera brojne studente da uz studij rade, zbog čega nisu u mogućnosti polagati ispite na vrijeme, a često i odustaju od studija. To, napominju, omogućuje onima koji mogu platiti priliku da pogriješe, »padnu« godinu, što je etički vrlo dvojbeno.


Kad je u pitanju privatna inicijativa u obrazovanju HDZ ističe da rad privatnih i javnih visokoškolskih ustanovama treba uspoređivati jedino kroz jasne i mjerljive kriterije kvalitete, a koje treba kontrolirati Agencija za znanost i visoko obrazovanje i najavljuju da će osnažiti i podupirati nezavisan rad Agencije. RK upozorava na to da je nužno u sljedećih 10 godina prekvalificirati veliki broj ljudi, a da postojeći obrazovni sustav strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih trenutno ne može brzo odgovoriti na promjene u svijetu rada.


Ako se reforma obrazovanja ne ubrza, po njima će biti nužno stvaranje partnerstva s privatnim ustanovama u obrazovanju koje će moći odgovoriti na potrebe tržišta rada, ali nikako na način stvaranja društvene elite koja može platiti obrazovanje. Oni žele u budućnosti obavezno srednjoškolsko obrazovanje, javno i besplatno zbog produljenja radnog vijeka i potrebnih temeljnih znanja i vještina za cjeloživotno učenje. Što se tiče privatnih obrazovnih ustanova, DPMŠ smatra da i u obrazovanju konkurencija osigurava kvalitetu i podržavaju osnivanje privatnih škola.


Uz napomenu da su se privatna visoka učilišta profilirala prema već zaposlenim osobama, u Most očekuju da će u budućnosti rasti broj privatnih ustanova, što je za njih problematično jer će obrazovanje učiniti elitističkim, dovesti do »odlijeva« najboljih profesorskih kadrova u sektor privatnoga i time smanjiti kvalitetu obrazovanja onima koji nemaju adekvatne financijske mogućnosti te oslabiti nekomercijalna fundamentalna istraživanja od kojih zajednica ima osobitu korist. Zalažu se za jasno reguliranje javnog i privatnog u obrazovanju.