BRUXELLES – Europska komisija će u utorak objaviti završno izvješće o monitoringu za tri najteža poglavlja europske pravne stečevine u kojemu će ocijeniti da je Hrvatska u potpunosti spremna za članstvo u Europskoj uniji, ali to ne znači da je sve savršeno i da ima prostora za opuštanje, ističu u ponedjeljak europski izvori.

»Vjerujemo da je proces pregovora s Hrvatskom bio solidan i vjerodostojan i kada smo zaključili da se pregovori mogu zatvoriti bili smo uvjereni da je Hrvatska dosegnula onu točku s koje nema povratka natrag, da je proces ireverzibilan«, rekao je izvor objašnjavajući razloge zašto Komisija ne želi postpristupni monitoring kakav još i danas imaju Bugarska i Rumunjska.

»Komisija ne kaže da je situacija u Hrvatskoj kada je posrijedi borba protiv korupcije i organiziranog kriminala aspolutno savršena, potrebno je nastaviti s tim procesima, ali vjerujemo da je Hrvatska postigla jako puno, da postoje rezultati. Mi potičemo Hrvatsku da nastavi u tom pravcu i da pokaže kako nema opuštanja jednom kada uđe u EU. Računamo na njihov osjećaj odgovornosti da će nastaviti u tom pravcu«, rekao je izvor.

Europska komisija će u drugoj polovici ove godine objaviti izvješće o borbi protiv korupcije u svim zemljama članicama, što znači da nijedna zemlja članica, uključujući i Hrvatsku, neće biti zasebno tretirana.

Povjerenik za proširenje Štefan Fuele predstavit će u utorak u Zagrebu na posebnoj, za tu prigodu organiziranoj, sjednici hrvatske vlade završno izvješće o monitoringu za tri najteža poglavlja europske pravne stečevine.

U tom izvješću od 15 stranica, Komisija će potvrditi da je Hrvatska ispunila svih 10 zadaća, koje su identifcirane u Sveobuhvatnom izvješću o monitoringu koje je objavljeno u listopadu prošle godine. Tih 10 zadaća spadaju u tri najteža poglavlja europske pravne stečevine – Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost.

Hrvatska je prva zemlja za koju je uveden mehanizam pretpristupnog monitoringa, kojim se nadzire ispunjavanje obveza od potpisivanja pristupnog ugovora do stupanja u članstvo. Na taj način Europska unija se osigurava da zemlja uđe potpuno spremna, bez potrebe da se nad njom provodi nadzor i nakon što postane članica, kao što je to i danas slučaj s Bugarskom i Rumunjskom.

Iako je i u posljednje vrijeme bilo izjava da se i za Hrvatsku uvede postpristupni monitoring, takve ideje nemaju izgleda za prolazak jer su sam proces pregovora, kao i pretpristupni monitoring osmišljeni tako da zemlja bude u potpunosti spremna za članstvo, bez potrebe za dodatnim nadzorom i nakon pristupanja. (Hina)

Hrvatska očekuje da će posljednje izvješće Europske komisije o monitoringu priprema Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji biti »u punoj mjeri pozitivno« budući da je ispunila sve preuzete obveze, izjavila je u ponedjeljak u Zagrebu prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić uoči sutrašnje objave izvješća, priopćio je MVEP.

»Očekujemo u punoj mjeri pozitivno izvješće, jer znamo sami što smo rješavali – pitanje pograničnog režima sa zemljama susjedima koje nisu članice, pitanje brodogradnje za čije rješavanje smo dobili pohvalu od potpredsjednika Europske komisije zaduženog za politiku tržišnog natjecanja Joaquina Almunie i pitanje slovenske ratifikacije i odnosa sa Slovenijom«, rekla je Pusić pred sutrašnju posebnu sjednicu vlade na kojoj će povjerenik Europske komisije za proširenje Štefan Fuele predstaviti izvješće.

»Ispunili smo sve obveze definirane u deset točaka i očekujemo zeleno svjetlo«, rekla je ministrica.

Dodala je da zemlje koje nisu ratificirale hrvatski pristupni ugovor već imaju definirane datume zaključenja ratifikacije, a procesu će, smatra ona, nesumnjivo doprinijeti i pozitivno izvješće o monitoringu.

Tako je Nizozemska završila pola procesa ratifikacije, u Belgiji je ugovor ratificiralo 6 od 7 parlamenata, Njemačka je najavila da će ratifikacija biti završena početkom lipnja, a Slovenija da će ugovor ratificirati 2. travnja, istaknula je Pusić.

Što se tiče prijevoda pravne stečevine, on će biti gotov puno prije prvog srpnja, najavila je ministrica dodajući da je u odnosu na listopad prošle godine utrostručen broj prevedenih stranica mjesečno, poboljšana suradnja s europskom stranom te da je sad jasnija slika što su prioriteti.

Vezano pak za količinu novca koji je od strane Unije predviđen za Hrvatsku, ministrica Pusić je među ostalim istaknula kako su osnovni cilj dva velika projekta – projekt mosta za Pelješac te projekt navodnjavanja poljoprivrednih površina. Također, predviđen je i niz prometnih projekata, kao i onih infrastrukturnih po općinama i gradovima, navodi se u priopćenju.