Ustavne promjene

Ljevica jest za promjene Ustava, ali joj u ovom trenutku to baš i ne odgovara. Ovo je glavni razlog

Dražen Ciglenečki

Upolitičkom interesu HDZ-a bilo da se požure i vrlo brzo formalno pokrenu proceduru ustavnih promjena. SDP-u i parlamentarnoj ljevici bi, pak, više odgovaralo da HDZ pričeka s tim



Stranke progresivne oporbe koje se zalažu za unošenje u Ustav prava na pobačaj, sigurno neće moći okupiti u Saboru dvotrećinsku većinu kako bi se to dogodilo.


Ako prikupe 31 zastupnički potpis, a trenutačno niti to nije izvjesno jer Klub Socijaldemokrati zasad ne podržava ovu inicijativu, najesen će se održati saborska rasprava o njihovom prijedlogu i to će biti kraj postupka ustavnih promjena. No, svjesni da su im u parlamentu izgledi nikakvi, SDP i njihovi politički saveznici već su najavili mogućnost prikupljanja potpisa birača, kako bi se raspisao referendum o izmjeni Ustava. S obzirom da je Most sam uspio prikupiti potrebnih 370 tisuća potpisa, za pretpostaviti je da bi to u stanju bila i progresivna oporba.


U tom slučaju bi im, ako bi Ustavni sud dopustio ovakav referendum, odgovarale postojeće ustavne odredbe o referendumu. Međutim, vladajuća koalicija odlučila je krenuti u ustavne promjene kako bi se, između ostalog, ponovno propisao kvorum za referendum, a SDP to podržava, također i, recimo, Možemo.




Kada bi se idućih mjeseci promijenio Ustav i njime propisalo da je preduvjet prolaska referenduma odaziv najmanje 50 posto svih birača, drastično bi otežana bila konstitucionalizacija prava na pobačaj putem neposrednog izjašnjavanja građana. Na referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji izašlo je u siječnju 2012. 43 posto birača, a godinu i pol dana kasnije odaziv na referendum o ustavnoj definiciji braka bio je samo 37,9 posto. Posljednji izbori za Saboru, istina u okolnostima epidemije, privukli su na birališta tek 46,9 posto upisanih birača.


Iz tih je brojki jasno koliko bi zahtjevno bilo ispuniti prvi kriterij za uspjeh referenduma o stavljanju u Ustav prava na pobačaj. Protivnici toga vjerojatno bi i samim ostankom doma srušili taj referendum.


Zato bi u političkom interesu HDZ-a bilo da se požure i vrlo brzo formalno pokrenu proceduru ustavnih promjena. SDP-u i parlamentarnoj ljevici bi, pak, više odgovaralo da HDZ pričeka s tim, kako bi oni, ako se odluče za to, mogli referendum o pravu na pobačaj provesti po aktualnim pravilima koja ne predviđaju nikakav prag. Nitko od HDZ-ovih dužnosnika nije još progresivcima iz opozicije službeno predložio pregovore o izmjeni Ustava.


Ako bi HDZ stavio na stol ideju da se za referendum o Ustavu uvede 50-postotni kvorum, to bi se u potpunosti poklopilo s prijedlogom SDP-a iz 2018. Tada su članovi SDP-a još bili Davor Bernardić i njegove kolege koje su danas u Socijaldemokratima, pa se podrazumijeva da se i oni slažu s ovakvim ustavnim redefiniranjem referenduma. Već ta dva kluba bila bi dovoljna da uz 77 zastupnika HDZ-ove koalicije promijene Ustav.


Temeljni hrvatski dokument mijenjan je dosad četiri puta, a samo 2010. suglasnošću HDZ-a i SDP-a. Prethodno su HDZ jednom i SDP dva puta Ustav promijenili unatoč protivljenju glavnih političkih protivnika.