Knjiga ''Nova hrvatska paradigma''

Stier: Svi stranački dužnosnici, a ne samo čelni čovjek trebali bi se birati po načelu ''jedan čovjek, jedan glas''

Zdenko Duka

Foto N. Reberšak

Foto N. Reberšak

Manipuliranje izbornim stranačkim listama jedno je od najjačih sredstava discipliniranja unutar stranke. To treba demistificirati, otvoriti stranačkom članstvu i dopustiti mu da ono utječe na kandidate – komentira dr. Kregar



 ZAGREB   Član Europskog parlamenta i nekadašnji međunarodni tajnik HDZ-a Davor Ivo Stier jučer je uvečer u prepunoj knjižnici Bogdana Ogrizovića predstavio svoju novu knjigu pod nazivom »Nova hrvatska paradigma«. Stier je rekao da pod paradigmom podrazumijeva konstelaciju vrijednosti i uvjerenja koje dijeli većina pripadnika društva. 


– Nakon prve dvije paradigme – stjecanje nezavisnosti i potom ulazak u Euroatlanstske integracije – hrvatskoj je potrebna treća. Zbog njenog izostanka na djelu je opasan proces društvene dezintegracije. Prve su se dvije paradigme bavile državom, a ova nova bi se trebala baviti društvom u kojem bi trebao biti postignut konsenzus oko elementarnih ciljeva društva, rekao je Stier.


Vlastito iskustvo 


Stier u knjizi, među ostalim, predlaže da se svi stranački dužnosnici a ne samo čelni čovjek stranke biraju po načelu »jedan čovjek, jedan glas«. Predlaže isto tako da svi članovi stranke biraju i stranačke kandidate za parlamentarne izbore. 




Stier dosta toga piše i iz vlastitog iskustva u HDZ-u u kojem je Tomislav Karamarko predsjednik stranke. SDP koristi načelo »jedan čovjek, jedan glas« u izborima za predsjednike svih svojih organizacija. 


Svojedobno, 2004. je u Saboru jednoglasno odbačen Nacrt prijedloga zakona o političkim strankama kojeg je izradila skupina profesora s Fakulteta političkih znanosti, Filozofskog i Pravnog fakulteta koje je vodio pokojni prof. dr. Ivan Prpić. Oni su se isto tako zalagali da se unutarnjim tajnim izborima biraju političari na izvršnim funkcijama u strankama te da članovi tijela stranaka tajno glasaju o stranačkim listama za parlamentarne izbore. Potporu su imali u organizacijama civilnog društva i u stručnoj javnosti. 


– Pregovori o konstituiranju vlasti su više problem unutarstranačke demokracije nego izbora, jer stranački šefovi nikoga ne konzultiraju, a daju obećanja i traže podršku. Dakle, pozdravljam to da se predsjednici i izvršna tijela stranaka biraju tajnim glasovanjem. Nikako ne aklamacijom i ne javnim glasovanjem, kad se vodi računa tko je kako glasovao pa onaj tko je glasovao »krivo« nastrada, kaže nam dr. Josip Kregar, profesor Pravnog fakulteta i potpredsjednik  Naprijed Hrvatska, koji je prije više od 10 godina bio u Prpićevoj skupini.


Kregar kaže da je manipuliranje izbornim stranačkim listama jedno od najjačih sredstava discipliniranja unutar stranke. Kaže da to treba demistificirati, otvoriti stranačkom članstvu i dopustiti mu da ono utječe na kandidate. I još je jako važno da stranke imaju programe i da se o programima raspravlja. 


Oligarhijski kapacitet


– Danas se sve svodi na referat stranačkog volje, govori Kregar. U stranačkim odnosima imamo sankcije disciplinske naravi u eliminiranju protivnika. A i uloga etičkih tijela u stranci nije umirivanje stranačkog članstva nego korigiranje stranačke politike. Izbori ne znače ništa ako nema demokracije u strankama, kaže Kregar. 


Dr. Tonči Kursar, docent na Fakultetu političkih znanosti, kaže da nije siguran je li posve dobro da partije djeluju na principu apsolutne demokracije i da je to pravi put za svaku razinu vlasti. Partije bi trebale biti demokratske ako je okolina u kojima one djeluju demokratska. Kursar kaže da nije za apsolutiziranje tog načela za sve dužnosnike. Za šefa stranke to može biti prihvatljivo. Jer, kaže, stranke imaju oligarhijski kapacitet, htjeli mi to ili ne.