Europska komisija traži od Hrvatske da izmijeni Zakon o privatizaciji Ine donesen još 2002. godine, jer se njime krši sloboda kretanja kapitala i sloboda poslovnog nastana, a što je obveza koju je Hrvatska preuzela još 2010. godine tijekom pristupnih pregovora u poglavlju Sloboda kretanja kapitala. Komisija je u četvrtak Hrvatskoj poslala obrazloženo mišljenje, a ako Hrvatska u roku od dva mjeseca Zakon o privatizaciji Ine ne uskladi s pravom EU-a, Komisija može odlučiti uputiti predmet Sudu EU-a.

Povrede propisa

Komisija navodi da je Ina najveće hrvatsko poduzeće za opskrbu energijom, djelomično u vlasništvu hrvatske Vlade. Prema Zakonu o privatizaciji Ine državi su dodijeljene posebne ovlasti u tom poduzeću, uključujući pravo na veto u slučaju odluka društva koje se odnose na prodaju dionica, odnosno imovine u vrijednosti koja prelazi određeni prag.

»Posljedica toga je situacija da dioničari ne mogu utjecati na važne odluke društva razmjerno svojim udjelima, što može odvratiti potencijalne ulagače od ulaganja u Inu«, smatra Komisija navodeći kako takve posebne ovlasti predstavljaju ograničenje slobodnog kretanja kapitala i slobode poslovnog nastana, koje se na temelju Ugovora o funkcioniranju EU-a ne može opravdati.

»Iako je zaštita sigurnosti opskrbe energijom cilj kojim bi se mogla opravdati ograničenja sloboda navedenih u Ugovoru o funkcioniranju EU-a, čini se da bezuvjetno pravo veta koje je država dobila prema Zakonu o privatizaciji Ine nadilazi ono što je nužno i proporcionalno za postizanje tog cilja«, ističe Komisija podsjećajući kako se Hrvatska obvezala da će zakon o Ini uskladiti s pravom EU-a prije pristupanja EU-u, no to još uvijek nije učinila. No, taj Zakon, s obzirom da je u međuvremenu promijenjen dioničarski ugovor, praktično je mrtvo slovo na papiru. A iako je proteklih godina bilo najava njegove izmjene, to se nije dogodilo.

U prosinačkom paketu povrede propisa Komisija je od Hrvatske zatražila i da promijeni pravila o trošarinama na alkoholna pića, koja mali proizvođači proizvode za vlastite potrebe. Naime, države članice smiju odobriti najviše 50 posto smanjenja u odnosu na uobičajenu stopu trošarine za alkohol koji proizvode mali proizvođači na godišnjoj razini, pod uvjetom da se ne proizvede više od 10 hektolitara čistog alkohola. U Hrvatskoj se snižena stopa trošarine primjenjuje na male proizvođače koji proizvode do 20 litara čistog alkohola po kućanstvu za vlastitu potrošnju. Primjenjuje se paušalna stopa trošarine ovisno o kapacitetu kotla koji se upotrebljava za proizvodnju – 100 kuna za kotlove kapaciteta do100 litara i 200 kuna za kotlove kapaciteta iznad 100 litara.

»S obzirom na to da je smanjena stopa koju Hrvatska primjenjuje povezana s kapacitetom kotla i plaća se na paušalnoj osnovi, neovisno o stvarno proizvedenim količinama, to nije u skladu s pravilima EU-a«, navodi Komisija u obrazloženom mišljenju na koje Hrvatska treba odgovoriti u roku od dva mjeseca.

Javna nabava

Rasprava o novom Zakonu o javnoj nabavi ovaj tjedan zaključena je u Saboru i to bi moglo zaustaviti daljnji postupak Europske komisije protiv Hrvatske. Naime, Hrvatska je, uz još 14 članica Unije, opet dobila packu zbog neprenošenja novih pravila EK-a o javnoj nabavi i koncesijama. Novi zakon tako bi mogao spriječiti prijavu Hrvatske Sudu EU-a. No, sud nam prijeti zbog neprenošenja duhanske direktive koja je trebala biti ugrađena u nacionalno zakonodavstvo još prije gotovo sedam mjeseci.