Demografska katastrofa

Stanje je gore i od najcrnjih prognoza. Lani rođeno 19 posto manje djece nego prije 10 godina

Jagoda Marić

Ivica Galovic/ PIXSELL

Ivica Galovic/ PIXSELL

Hrvatska nestaje. Morat ćemo revidirati sve naše crne prognoze jer smo ih radili na linearnom padu novorođenih, a ovo je još gore



Podaci o broju rođene djece cijelu su prošlu godinu upućivali na to da će ih se u 2022. godini u Hrvatskoj roditi manje od 35 tisuća, što su jučer privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku i potvrdili. Međutim, stanje je i gore od procjena, u Hrvatskoj je lani rođeno manje od 34 tisuće djece. Statistički podaci po mjesecima na kraju kažu da su lani u Hrvatskoj rođene 33.994 bebe. To je za čak 2.514 ili 6,88 posto manje nego godinu dana ranije.


Kad generacija rođena prošle godine krene u školu krajem desetljeća, bit će to čak 125 razreda prvašića manje nego u generaciji koja se rodila 2021. godine, pod uvjetom da razredi imaju po 20 učenika.


Ubrzavanje pada rođenih nastavlja se, čini se, i u ovoj godini, pa je tako u prvih pet mjeseci rođeno 13.028 beba, što je 821 ili oko šest posto manje nego lani u istom razdoblju. »Nestalo« je tako samo u pet mjeseci više od 40 razreda u odnosu na prošlu godinu. Traje pad prirodnog prirasta u Hrvatskoj već desetljećima, ali on se dodatno ubrzao iseljavanjem nakon ulaska u Europsku uniju, jer su se u posljednjih deset godina iz Hrvatske selile cijele obitelji, a uz to odlaze mladi ljudi koji sada obitelji zasnivaju i djecu rađaju u razvijenijim europskim zemljama.


Izraelski model




U godini prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju rođeno je 41.771 dijete i posljednja je to godina kad je u Hrvatskoj rođeno više od 40 tisuća beba. U odnosu na tu »predeuropsku« godinu lani je u Hrvatskoj rođeno 7.777, odnosno 19 posto beba manje.


Stručnjaci već desetljećima upozoravaju da mjere koje država donosi neće zaustaviti demografsku katastrofu, a među njima je i demograf Davor Šterc koji kaže da podatak da je lani rođeno manje od 24 tisuće djece govori da je stvarnost gora i od predviđanja. Kaže da se sva predviđanja moraju revidirati, jer će brojke za nekoliko desetljeća biti i gore, posebice od UN-ovih predviđanja po kojima će 2050. godine u Hrvatskoj broj stanovnika pasti na 3,3 milijuna.


Davor Šterc / ARHIVA NL


– To je katastrofa, ako je moguće i gora od one koju smo predviđali. Hrvatska nestaje. Morat ćemo revidirati sve naše crne prognoze jer smo ih radili na linearnom padu novorođenih, a ovo je još gore. Smanjenje novorođene djece vodi u prirodni nestanak stanovništva. To je puno gore od iseljavanja, jer iseljeni nisu baš zauvijek izgubljeni, dio njih se možda i vrati. Ovo što se sada događa posljedica je starenja stanovništva, ali i odlaska mladih ljudi koji ne vide načina da stvore život u Hrvatskoj i stvaraju obitelji tamo gdje te obitelji mogu imati pristojan život, kaže Šterc.


Upozorava da više nema vremena za strategije koje se izrađuju godinama, pa godinama popravljaju i dopunjuju te da Hrvatska odmah mora promijeniti četiri stupa koja će temeljiti na izraelskom, mađarskom, slovenskom i irskom modelu. Izraelski model znači da izvršna vlast, odnosno Vlada, mora dati prioritet pitanjima demografije i iseljavanja, odnosno da bi trebala imati i potpredsjednika koji bi koordinirao sve politike.


Pogodnosti i olakšice


– Po uzoru na Mađarsku moramo dati brojne pogodnosti i olakšice ljudima u braku, ne zbog braka kao takvog, nego zbog činjenice da se pokazalo da se još uvijek 80 posto djece rađa u braku. Ti ljudi moraju imati kvalitetne kreditne linije za kupnju stana, istinsku pomoć države u kupnji stana koja će rasti sa svakim novim djetetom, pa ako treba, može značiti i potpuni otpis kredita i preuzimanje te obveze na teret države. Što više nekretnina gradimo i imamo, naši građani ih, posebice mladi koji žele stvarati obitelj, sve teže kupuju, napominje Šterc.


Uz to, Hrvatska bi se, dodaje Šterc, po uzoru na Sloveniju morala okrenuti tome da joj stanovništvo bude jednako raspoređeno na cijelom njezinom teritoriju, a to onda znači da približno iste uvjete za život ima mlada obitelj u Slavoniji, Zagrebu ili Gorskom kotaru, barem one uvjete na koje država može utjecati.


– Uz to, moramo s Hrvatskom nastojati ponovo povezati one koji su iselili i preuzeti irski model poticanja ulaganja iseljeništva u Hrvatsku. Nema tu velike filozofije, treba samo preuzeti mjere koje su dale rezultata u zemljama koje se suočavaju s istim problemima kao Hrvatska. To je doista samo pitanje razuma i političke volje, zaključuje Šterc.