O suhomesnatoj deliciji vjerojatno će odlučiti Europska komisija

Spor oko naziva: Slovenci protiv ''klasične'', ali i ''hrvatske'' kranjske kobasice

Irena Frlan Gašparović

Za desetak dana istječe šestomjesečni rok u kojem se Hrvatska i Slovenija trebaju dogovoriti oko korištenja naziva ''kranjska kobasica'', a ako ne uspiju, sudbina kobasice rješavat će se u Bruxellesu



ZAGREB Kako sada stvari stoje, odgovor na pitanje čija je kranjska kobasica, mogla bi u konačnici dati Europska komisija: za desetak dana istječe šestomjesečni rok u kojem se Hrvatska i Slovenija trebaju dogovoriti oko korištenja naziva tog suhomesnatog proizvoda, a ako u tome ne uspiju, sudbina kobasice rješavat će se u Bruxellesu. 


  Prema informacijama iz slovenskog Ministarstva poljoprivrede i okoliša, rok za bilateralno »mirenje« ističe 24. travnja. »Trenutno do dogovora između Slovenije i Hrvatske još nije došlo. U slučaju da dogovor između Slovenije i Hrvatske ne bude postignut, o registraciji ”kranjske klobase” odlučit će Europska komisija«, odgovorili su iz Ljubljane na naš upit.  

Klobasa u zaštitu


U veljači prošle godine, Europska komisija objavila je informaciju o zahtjevu Slovenije da se na razini Europske unije oznakom zemljopisnog podrijetla zaštiti proizvod pod nazivom »kranjska klobasa«. Šest mjeseci kasnije, u kolovozu 2012., hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede predalo je pisani prigovor na taj zahtjev, priloživši cjelovitu dokumentaciju u kojoj se obrazlaže zašto se Hrvatska protivi slovenskom zahtjevu. Ministarstvo na taj način želi zaštititi hrvatske proizvođače budući da oni godišnje, kako se procjenjuje, proizvode kranjske kobasice u vrijednosti od 80 milijuna kuna.  

 Dvije zemlje dobile su pola godine da se pokušaju međusobno dogovoriti, ali taj rok nije počeo teći već u trenutku predaje prigovora, nego dva mjeseca kasnije, krajem listopada, kada je Komisija u Zagreb poslala dopis da je prigovor zaprimila. Predstavnici dvaju ministarstava i proizvođača iz obje zemlje sastali su se početkom ožujka kako bi se pokušali dogovoriti, ali – kako nam je potvrđeno s obje strane – sastanak nije urodio konkretnim rezultatom. 


  »Predstavnici mesne industrije u Hrvatskoj dali su prijedlog da se proizvodnja kranjske kobasice u Hrvatskoj nastavi pod istim imenom ili pod imenom ”klasična kranjska kobasica” ili ”hrvatska kranjska kobasica”. Također, bili su otvoreni za mogućnost dodavanja bilo kakvog drugog epiteta ispred naziva kranjska kobasica«, objašnjavaju u hrvatskom Ministarstvu poljoprivrede. No, slovenski predstavnici nisu prihvatili niti jedan od ponuđenih prijedloga »s obrazloženjem da ne mogu prihvatiti naziv proizvoda koji u sebi sadrži naziv ”kranjska kobasica”«. Sa slovenske strane, pak, tumače da do dogovora još nije došlo jer hrvatski proizvođači ne žele odustati od naziva. 




 



Odustajanje od naziva, smatraju u hrvatskom Ministarstvu, štetilo bi hrvatskom gospodarstvu. »S obzirom da se ”kranjska kobasica” u Hrvatskoj proizvodi od 1938. godine u visokim financijskim vrijednostima, registracija proizvoda na razini EU na način na koji je predložila Republika Slovenija, nanijela bi veliku štetu hrvatskom gospodarstvu«, napominju, dodajući da Ministarstvo u potpunosti podržava prijedloge domaće mesne industrije. No, iako se približava krajnji rok, očito još nisu digli ruke od mogućnosti dogovora jer je pomoćnica ministra Davorka Hajduković predložila slovenskoj delegaciji da, prije isteka roka, razmisli o prijedlozima hrvatske strane.



Spor s Austrijom


Ako do dogovora ne dođe, moguće je da će se spor oko kobasice otegnuti još koji mjesec jer Komisija nema zakonski propisano razdoblje u kojem taj spor treba riješiti. Kada bi to potrajalo do iza 1. srpnja, hrvatska pozicija bila bi ponešto ojačana budući da bi Hrvatska tada već bila članica EU-a.


Slovenija se, podsjetimo, oko kranjske kobasice već sporila s jednom članicom Unije, Austrijom. Pred ljeto prošle godine dvije su se zemlje dogovorile da Austrija i dalje smije, uz određene uvjete, proizvoditi i prodavati kobasice koje u nazivu nose pridjev »kranjska«, odnosno »krainer« – kao što je »kaesekrainer« – ali da se u Austriji ubuduće taj pridjev ne smije koristiti u proizvodnji novih artikala.