RIJEKA Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu održalo je jučer raspravu u predmetu Ljubljanska banka, vjerojatno posljednju prije presude koja će biti konačna.

Riječ je o predmetu Ališić i drugi u kojem je troje štediša Ljubljanske banke iz BiH tužilo sve nasljednice bivše Jugoslavije zbog neisplate stare devizne štednje, no sud u Strasbourgu proglasio je koncem prošle godine Sloveniju i Srbiju odgovornom za isplatu devizne štednje. Ljubljana se na tu presudu žalila.

   Rasprava pred velikim vijećem, u kojem je 17 sudaca, održava se iza zatvorenih vrata, a konačna odluka bit će donesena naknadno.

U vijeću neće biti slovenskog suca suda u Strasbourgu Boštjana M. Zupančiča, koji je nedavno izuzet iz odlučivanja u tom predmetu, nakon što su Hrvatska i Bosna i Hercegovina, zbog njegove pristranosti, zatražile izuzeće.

U velikom su vijeću suci iz Luksemburga, Andore, Italije, Latvije, Liechtensteina, Monaka, Islanda, Litve, Srbije, Finske, Makedonije, Ukrajine, Njemačke, Grčke, Francuske, BiH in Hrvatske. 

   Ako veliko vijeće potvrdi prvostupanjsku presudu, nastojanja Slovenije da ponovno pokrene pregovore o problemu Ljubljanske banke pred Bankom za međunarodna poravnanja u Baselu, u skladu s ugovorom o sukcesiji, postaju bespredmetna.

Slovenija će temeljem presude u Strasbourgu morati obeštetiti ne samo štediše koji su tužili Sloveniju, nego i sve ostale štediše izvan Slovenije. Dakle i štediše u Hrvatskoj, i to pod istim uvjetima po kojim su štediše u Sloveniji dobili svoju štednju. 

   Nakon poraza na prvom stupnju, Slovenija tvrdi da će sada dokazati da devize iz poslovnice Ljubljanske banke u Sarajevu koje su doznačivane u Ljubljanu nisu ondje i ostale, nego su završile u Narodnoj banci Jugoslavije u Beogradu. Malo vijeće suda u Strasbourgu nije u to povjerovalo, no slovenski šef diplomacije Karl Erjavec tvrdi da je za jučerašnje ročište Slovenija prikupila odgovarajuće dokaze. 

   Konačnu odluku, koja bi mogla dodatno ugroziti ionako ugrožene slovenske financije, vlasti u Ljubljani iščekuju sa strahom. No 130 tisuća neisplaćenih štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj, kao i 165 tisuća štediša u BiH, istu presudu očekuje s nadom da će nakon 20 godina napokon dobiti svoj novac. S kamatama.