Slovenska pravobraniteljica Nataša Pintar Gosenca razočarana je jer je cijelo vrijeme bila uvjerena da su slovenskii argumenti u tom sporu jaki i utemeljeni na odgovarajućoj dokumentaciji kojom se dokazivalo da je stara štednja iz bivše SFRJ sukcesijsko pitanje koje treba riješiti po teritorijalnom načelu.
LJUBLJANA Konačna presuda Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) kojom je Sloveniji naređena isplata nematerijalne odštete štedišama iz BiH i donošenje mjera za isplatu štednje svim starim štedišama Ljubljanske banke izvan Slovenije u roku od godine dana u Ljubljani je u srijedu dočekana s razočarenjem.
Slovenska pravobraniteljica Nataša Pintar Gosenca razočarana je jer je cijelo vrijeme bila uvjerena da su slovenskii argumenti u tom sporu jaki i utemeljeni na odgovarajućoj dokumentaciji kojom se dokazivalo da je stara štednja iz bivše SFRJ sukcesijsko pitanje koje treba riješiti po teritorijalnom načelu.
“Jako smo razočarani, a s druge smo strane svjesni da je sud u Strasbourgu prvenstveno odlučivao o tome jesu li trojici štediša iz BiH bila kršena ljudska prava”, kazala je slovenska pravobraniteljica.
“Sud nije uvažio naše stajalište da je pitanje štednje sukcesijsko nego je presudio da se radi o civilno-pravnom odnosu između pojedinih štediša i banke”, dodala je Pintar Gosenica.
Veliko vijeće ESLJP-a danas je jednoglasno potvrdilo prvostupanjsku pilot-presudu iz 2012. kojom su Slovenija i Ljubljanska banka proglašene odgovornima za povrat stare devizne štednje štedišama Ljubljanske banke Sarajevo iz Bosne i Hercegovine (BiH) Emini Ališić i Azizu Sadžaku koji su tužili Sloveniju da ne mogu do svoje uštede i da su im kršena prava na neometano uživanje imovine prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.
Kako je u izjavi za Hinu objasnila Stažnik, spomenuta odluka sistemski je problem za Sloveniju koja u roku od godine dana mora pronaći shemu kojom će urediti povrat devizne štednje štedišama u slučaju Ališić, kao i svima onima koji su poput njih u istome pravnom položaju za što će pak, dodala je, biti potreban i poseban zakon.
Istaknula je da je presuda “velik uspjeh i malog Ureda hrvatske Vlade”, te napomenula da su u slučaju Ališić štediše 2005. godine podnijele tužbu protiv Slovenije, ali i ostalih zemalja sljednica bivše Jugoslavije, a time je Europski sud, dodala je, stekao iscrpan uvid u način na koji je Ljubljanska banka poslovala na području bivše Jugoslavije. Tužitelji su, rekla je Stažnik, posebice upozorili na činjenicu da privatna imovina ne može biti predmet sukcesijskoga postupka, dok je slovenska strana inzistirala na tvrdnji da se pitanje štediša Ljubljanske banke ne može riješiti izvan postupka sukcesije. Tako je u drugostupanjskom postupku odbačena slovenska žalba na presudu iz studenoga 2012. godine u slučaju Ališić, a Slovenija će, rekla je Stažnik, tužiteljima morati platiti i po četiri tisuće eura za nematerijalnu štetu jer su im kršena prava na neometano uživanje imovine prema Europskoj konvenciji.
Stažnik je podsjetila da je pravomoćna presuda Velikoga vijeća ESLJP-a druga pravomoćna presuda na temu štediša Ljubljanske banke, nakon što je 2008. presudio u slučaju “Kovačić i drugi” protiv Slovenije kada je presuđeno u korist Slovenije jer je utvrđeno da su dvoje tužitelja već bili isplaćeni iz imovine Ljubljanske banke u Hrvatskoj, dok treći nije bio iskoristio sva pravna sredstva u zemlji, prije nego što se obratio Strasbourgu.
Dodala je da još proučava tekst presude i zato ne može točno reći odnosi li se ona i na slučaj isplaćene prenesene štednje hrvatskih štediša Ljubljanske banke Zagreb o čemu su dvije vlade lani potpisale memorandum iz Mokrica, ali da joj se čini da je to odijeljeno pitanje na koje se presuda ne odnosi.
Pintar Gosenica odbila je komentirati koliki bi bio iznos koji bi Slovenija trebala namijeniti štedištama prema presudi te je ocijenila kako su procjene od čak milijarde eura malo pretjerane.
U svom komentaru na presudu iz Strasbourga slovensko ministarstvo financija navelo je da presudu tek treba proučiti, ali da se presuda ne izvršava neposredno te se zato o konkretnim iznosima koje će biti potrebno osigurati u sadašnjem trenutku ne može govoriti.
Kako se sada čini, Slovenija će po presudi u roku od godine dana morati donijeti akcijski plan, odnosno zakon o odštetama i povratu štednje po uzoru na način kako su nekad bili obeštećeni slovenski devizni štediše Ljubljanske banke, a sve će to kontrolirati Vijeće Europe.
Komentar na presudu nije željela dati Stranka Mire Cerara (SMC), pobjednica nedjeljnih izbora koja će sastaviti novu vladu, s obrazloženjem da presudu najprije treba dobro proučiti.
Odluka Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koji je u srijedu donio konačnu presudu u korist štediša Ljubljanske banke pravedna je i ona se odnosi i na prenesenu štednju, izjavio je u Bruxellesu hrvatski premijer Zoran Milanović.
“Po meni je to pravedno. Puno smo puta govorili o tome. Naravno, to sad Sloveniju dovodi u dosta kompliciranu situaciju zbog roka i mogućih kamata. U svakom slučaju, obveza je Slovenije da ljudima omogući pravo na uživanje vlasništva. To je isto kao i vikendice slovenskih građana na hrvatskoj obali, kojih je na tisuće i ta njhova imovina ni u jednom trenutku nije osporavana i nije otuđivana. Novac i vikendice, to je isto”, rekao je Milanović, koji će u Bruxellesu sudjelovati na summitu europskih čelnika.
Milanović je rekao da sa ta presuda odnosi i na prenesenu štednju.
“Po meni je to također obuhvaćeno. Sud je rekao da to nije predmet sukcesije, nego je donio odluku i to je važno. Bez ikakve zluradosti, žao mi je što je tako moralo završiti, od toga su svi imali štete, na kraju najviše Slovenija”, rekao je Milanović.
Dodao je da je cijeli slučaj bio nepotreban. “Da je Ljubljanska banka isplatila štednju, mogla je zadržati povjerenje i biti možda prva banka u Hrvatskoj, ali za to očito nije bilo političke hrabrosti ni mudrosti i evo sad je došla odluka koja je skoro kao kazna”, rekao je hrvatski premijer.
I hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić pozdravila je u srijedu odluku Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) da je Slovenija odgovorna za isplatu štednih uloga starih štediša Ljubljanske banke iz svih republika bivše države.
“Razočarana sam i još osobno mislim da stara devizna štednja spada u sukcesiju. No, istodobno sam uvijek smatrala da presude sudova treba poštovati, tako da će Slovenija trebati poštovati i ovu”, rekla je Bratušek.
U video razgovoru za televizijsku postaju A-kanal iz Bruxellesa, gdje je prisustvovala donatorskoj konferenciji za poplavljene u Srbiji i BiH, Bratušek je rekla da presudu suda u Strasbourgu nije pročitala i ne može reći koliku će svotu Slovenija morati isplatiti štedišama.
No svakako se radi “o stotinama milijuna eura”, rekla je.
“Mislim da sada imamo godinu dana vremena da donesemo akcijski plan kojim ćemo definirati odakle i kako ćemo osigurati ta sredstva”, rekla je još aktualna slovenska premijerka.
Pozdravljamo to što je ESLJP donio odluku i smatramo da je dobro da je taj slučaj nakon tako mnogo godina zaključen, rekla je prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova.
“Drago mi je da su svi štediše, poglavito iz Hrvatske, konačno dobili presudu temeljem koje će im biti vraćena njihova štednja”, rekla je Pusić u kratkoj izjavi novinarima.
