Bruxelles definirao kvote

Sirijske izbjeglice i ilegalni migranti pred vratima Hrvatske; Ostojić o kvotama: 'To nije jednostavno'

Ljerka Bratonja Martinović

Reuters

Reuters

To nije jednostavna stvar, o tome se treba dogovoriti. Hrvatska je punopravna članica EU-a, imamo pravo o tome razgovarati sa svima i vidjet ćemo kakvi će se zaključci donijeti – izjavio je Ostojić nakon sjednice Vlade



ZAGREB » Hrvatska mora prihvatiti 315 sirijskih izbjeglica, ili 1,58 posto od 20.000 osoba koje Europska unija namjerava preseliti iz izbjegličkih kampova u Turskoj i Libanonu te ravnomjerno zbrinuti u svim državama EU-a. Osim toga, trebali bismo preuzeti i 1,73 posto ilegalnih migranata koji brodovima doplove do obala Italije, Malte ili Grčke, stoji u Europskom migracijskom programu, dokumentu u kojem Europska komisija definira migracijske kvote za članice EU-a.


   U jučer objavljenom dokumentu navode se mjere koje će EU poduzeti da bi se spriječio daljnji gubitak života migranata na Sredozemnom moru, gdje je dosad stradalo više od 1.800 ljudi. Planira se utrostručiti kapacitete i sredstva za operacije Triton i Poseidon u 2015. i 2016. godini, a donesena je izmjena proračuna za 2015. godinu da bi se za tu namjenu osigurao iznos od 89 milijuna eura. Plan raspodjele oko 20.000 izbjeglica među članicama EU-a trebao bi biti donesen do kraja svibnja, uz doznaku dodatnih 50 milijuna eura za 2015. i 2016. godinu.


Pitanje relokacije


Ministar unutarnjih poslova, Ranko Ostojić, poručio je kako u ovom trenutku nema zakonske osnove po kojoj bi se proveo premještaj tražitelja azila, no to ne znači da Hrvatska nije spremna na solidarnost s drugim zemljama. Pitanje relokacije migranata tek će se raspraviti u Vladi, kao i u Europskom parlamentu, naglasio je Ostojić.




   – To nije jednostavna stvar, o tome se treba dogovoriti. Hrvatska je punopravna članica EU-a, imamo pravo o tome razgovarati sa svima i vidjet ćemo kakvi će se zaključci donijeti – izjavio je Ostojić nakon sjednice Vlade. Hrvatska je, dodao je, prije godinu i pol bila izložena velikom broju tražitelja azila, ali je njih 45 posto napustilo Hrvatsku prije nego im je azil odobren. Imamo centre i prihvatilišta za ranjive skupine, a nova prihvatilišta za ilegalne imigrante, koje treba razlikovati od azilanata, grade se u Trilju i Tovarniku, napomenuo je Ostojić.


   Što se Ministarstva vanjskih poslova tiče, Hrvatska će svoje obveze preuzeti i ispuniti, poručio je zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović.


   – Jesmo i želimo biti pouzdana članica EU-a i u tom smislu ćemo ispoštovati svoj dio obveza – kazao je Klisović, koji o konkretnim brojkama nije htio govoriti. Prije odluke o kvotama, dodao je, članice se moraju usuglasiti oko kriterija raspodjele i na Vijeću ministara donijeti potrebnu odluku.


   Evidentno je da će, ako stignu u Hrvatsku, azilanti biti zbrinjavani u sustavu socijalne skrbi, a na to su u Ministarstvu socijalne politike i mladih spremni.


   – Imigranti koji se nađu na području Hrvatske najprije rješavaju svoj status u Ministarstvu unutarnjih poslova. Kad se imigrantu riješi status, dakle kad dobije azil ili supsidijarnu zaštitu, mi takvoj osobi osiguravamo smještaj u trajanju od 24 mjeseca ako smještaj ne mogu osigurati sami – kažu u Ministarstvu.


Mjesečna naknada


Kad dobiju status azilanta ili stranca pod supsidijarnom zaštitom, migranti imaju jednaka prava u sustavu socijalne skrbi kao i hrvatski državljani, što znači da imaju pravo na mjesečnu socijalnu pomoć. Tražiteljima azila smještenim u prihvatilište isplaćuje se mjesečna naknada u visini od 20 posto osnovice za izračun drugih prava u sustavu socijalne skrbi, što iznosi stotinjak kuna mjesečno.


   Kvote rasporeda izbjeglica među državama EU-a definirane su ovisno o BDP-u, broju stanovnika i stopi nezaposlenosti u pojedinoj državi članici. Tako bi najveći teret u zbrinjavanju imigranata trebala podnijeti Njemačka (18,4 posto), zatim Francuska (14,1 posto) i Italija (11,8 posto). U prihvatu izbjeglica iz Sirije, Njemačka bi ih primila najviše, oko 3.000, a po 2.300 Francuska i Velika Britanija. Britanska vlada je već poručila kako neće prihvatiti EU plan zbrinjavanja izbjeglica jer se time, tvrde, potiče krijumčaranje ljudi, a zalažu se za odlučniji obračun s krijumčarima. Iz EK-a pak najavljuju pokretanje operacije zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) u Sredozemlju u cilju razbijanja mreža trgovaca ljudima te novu politiku o zakonitim migracijama da bi se suzbili ilegalni kanali.