ZAGREB  Premda bez kvoruma, premda se članovi odbora iz redova Mosta nisu pojavili, saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije u petak je saslušao pet kandidata za glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije (HRT).

Odlučiti nisu mogli ništa, ali će tekst svih izlaganja biti uredno podijeljen članovima odbora, ne bi li na nekoj novoj sjednici, koja će možda imati kvorum, odlučili koga će kao najboljeg predložiti zastupnicima na glasanje.

Ako je pak suditi po interesu što su ga za kandidate i njihove programe pokazali HDZ-ovi članova odbora te manjinski zastupnik Veljko Kajtazi, najviše simpatija je pobrao aktualni v.d. glavnog ravnatelja Siniša Kovačić. Njegov izbor, međutim, ipak ovaj čas ponajviše ovisi o tome kako će se rasplesti kriza vlade. Jer, bez Mosta je gotovo pa nemoguće izglasati išta, pa se i dalje najrealnijom čini opcija po kojoj Kovačić ostaje v.d. do isteka šest mjeseci mandata, odnosno do 4. rujna.

Smanjenje pristojbe

Kovačić je jedini koji je za izlaganja spomenuo mogućnost smanjenja RTV pristojbe od deset posto, što bi za HRT godišnje značilo 100 milijuna kuna manje. Govorio je, dakako, Kovačić i o zatečenom stanju, teškoćama s likvidnošću, o odljevu kvalitetnog kadra…

No, iznio je i nešto novih ideja. Primjerice, govoreći o sadržaju Kovačić je kazao kako Prvi kanal mora ostati premium, Drugi biti dječji i obrazovni do 17 sati, a nakon toga sportski, Treći treba ostati kakav je, a Četvrti treba osnažiti s tim da bi od 20 sati na njemu bio program za iseljenike. Predlaže Kovačić i novu dužnost, onu ravatelja medijskih sadržaja, a smatra i kako bi HRT morao osigurati uvjete za postojanje odjela za istraživačko novinarstvo, pa je i poručio: »Na HRT-u više nema cenzure, cenzura je nemoguća.«

Pad gledanosti

Njegov kolega Domagoj Božidar Burić mišljenja je da je pristojba jamstvo financijske stabilnosti HRT-a. Da je program bolji, pitanje pristojbe ne bi se ni postavljalo, smatra Burić. Ukazao je Burić i na pad gledanosti, odnosno na pad relevantnosti. »HRT se ne obraća svim građanima Hrvatske«, upozorio je Burić dodavši kako istraživanja kazuju da je prosječan gledatelj HRT-a niže obrazovan i stariji od 67 godina. Rekao je Burić i to kako HRT krasi potpuni nedostatak samokritičnosti, a onda i to kako je bilo puno slučajeva politizacije programa, što je nedopustivo i što se mora makar svesti na minimalnu mjeru.

Povjesničar Josip Jurčević smatra da se model sadašnje financijske stabilnosti HRT-a, plaćanje pretplate po kupljenom televizoru, neće moći dugo zadržati. Nova koncepcija pružanja multimedijskih usluga javnim ustanovama mogla bi to nadoknaditi, smatra Jurčević. Dinko Čutura, također povjesničar, sudionik Domovinskog rata s činom pukovnika, apostrofirao je dugu i vrijednu povijest, bogatu arhivu koja može biti izvor prihoda.

A Ante Rončević, nekadašnji pomoćnik glavnog ravnatelja HRT-a za poslovanje, kazao je kako na HRT-u nema viška ljudi, već manjka posla. Upozorio je Rončević i na smanjenje prihoda od oglašavanja. Pritom je iznio podatak kako je do dolaska komercijalnih televizija, omjer pristojbe i prihoda od oglašavanja bio je 60:40, a sada je 91:9 posto.