Klasna pitanja

Radnička klasa u Hrvatskoj više ne postoji. Ali zato imamo elitu u kojoj je 12 tisuća dolarskih milijunaša

Hina

U hrvatskom društvu klase se ne miješaju jer bogati i oni manje bogati ne prijateljuju i ne ulaze u brakove sa sirotinjom



U moćnoj hrvatskoj eliti je 40.000 građana, a radnička klasa više ne postoji, piše u subotu Večernji list.


Hrvatska ipak ima nešto zajedničko s razvijenim državama – i mi imamo elitu među kojom je 12 tisuća dolarskih milijunaša! Tko je sve čini i kako žive ostale klase (ne)povlaštenih smrtnika kojima nebo nije granica? U hrvatskom društvu klase se ne miješaju jer bogati i oni manje bogati ne prijateljuju i ne ulaze u brakove sa sirotinjom, navodi dnevnik.


U koju klasu pripadamo kao pojedinci nije jednostavno pitanje u ovom dijelu svijeta u kojem su klasni odnosi kompleksni, a razlike između klasa velike. Sociolog Mirko Petrić, stručni savjetnik pri Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Split te viši predavač na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru zadnjih deset godina bavi se klasnim analizama.




Pitanje klase, ističe, nije samo ekonomsko pitanje jer je niz čimbenika koji utječu na nečije uvjete života i klasni položaj, a koji su za različita društva drukčiji. U nekoliko velikih terenskih istraživanja, koja su financirali Švicarska zaklada za znanost, program EU Horizon 2020. i Hrvatska zaklada za znanost, s kolegama je prikupio golemu količinu podataka iz država jugoistočne Europe.


Dio izuzetno zanimljivih rezultata istraživanja podijelio je za Večernji list. Petrić je s kolegama konceptualizirao novi višedimenzionalni model klasne analize koji zahvaća različite vrste nejednakosti, a ne samo ekonomsku i koji kao polazište ne uzima zanimanja, ni samo ekonomsku moć.


Petrić napominje da je i u društvima s duljom tradicijom jasnih klasnih podjela najnovije vrijeme preokrenulo neke temeljne postulate na temelju kojih se nekad određivala klasa jer zanimanje više nije temeljno, a često ni stupanj naobrazbe. Kod nas je to dovelo do posvemašnjeg nesnalaženja u tome „gdje tko pripada“.


Petrić ističe da se ljudi nesvjesno ponašaju klasno, primjerice u odabiru bračnih i intimnih partnera, ili sklapanju prijateljstava, ali svjesno imaju poteškoća eksplicitno se nekamo svrstati, donosi Večernji list.