Nije moguće voditi pregovore ako se istodobno nastavljaju tužbe o istom predmetu pred hrvatskim sudovima. Takav postupak nije u skladu s načelom dobre vjere niti s prihvaćenim međunarodnopravnim obvezama«, tvrdi slovensko ministarstvo vanjskih poslova
ZAGREB Hrvatska i Slovenija zajedničkim naporima su došle do kompromisnog prijedloga za prenesenu štednju hrvatskih građana iz Ljubljanske banke, a sada je na dvjema vladama da odluče hoće li taj prijedlog prihvatiti, izjavila je u srijedu u Zagrebu na konferenciji za novinare ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
»Ja mislim da smo mi našim zajedničkim naporima došli do jednog kompromisnog prijedloga, odnosno naši (financijski) stručnjaci su došli do kompromisnog prijedloga koji naravno kao svaki kompromis nije iz pozicije hrvatske strane idealan, ali mislim da je racionalan i … moj će stav biti da je nama prihvatljiv«, rekla je Pusić.
Pusić je podsjetila da su Hrvatska i Slovenija imenovale financijske stručnjake da pokušaju naći prijedlog rješenja za prenesenu štednju hrvatskih građana iz Ljubljanske banke.
Radi se o štednji koju su štediše filijale Ljubljanske banke u Zagrebu prenijele na hrvatske banke, a koju je poslije financirala hrvatska država.
Komentirajući u razgovoru za emisiju “Odmevi” izjave hrvatske ministrice Vesne Pusić o kompromisnom dogovoru, Erjavec je rekao da Hrvatska treba povući punomoći za tužbe protiv Ljubljanske banke te da izjavu hrvatske kolegice shvaća kao pristanak da će se to učiniti.
Erjavec je rekao da su se Rogić i Arhar na svom trećem sastanku na Bledu početkom prošlog mjeseca složili da je pitanje Ljubljanske banke sukcesijske naravi što je, kako je dodao, Hrvatska do sada izbjegavala provesti iako je potpisala sporazum slijednica bivše Jugoslavije o sukcesiji.
“Očekujem da će se sada postupci protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima zaustaviti”, rekao je Erjavec, navodeći da je to uvjet da se u okviru Banke za međunarodna podmirenja (BIS) u Baselu dođe do konačnog rješenja.
Erjavec je rekao da je problematika štediša Ljubljanske banke Zagreb teška ukupno oko 800 milijuna eura, ali da je Hrvatska po teritorijalnom načelu isplatila dio štediša, priznavši njihove štedne uloge kao svoj javni dug.
Što se tiče presude Europskog suda za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu kojom se utvrđuje odgovornost Slovenije za neisplaćenu deviznu štednju, Erjavec je rekao da je ona nepravedna i da vjeruje kako će u žalbenom postupku biti opovrgnuta.
“To je nepravedna presuda jer ne uvažava teritorijalno načelo koje se koristi kod raspada država”, rekao je Erjavec, dodajući da u takvim slučajevima obveze preuzimaju države nasljednice.
Slovenija je po njegovim riječima spremna pristati na rješenje do kojega se dođe pregovorima u okviru BIS-a iako to ni za nju, kako je dodao, nije idealno rješenje.
Stručnjaci su se složili oko prijedloga kompromisnog rješenja i sada ga trebaju predstaviti, odnosno komunicirati svojim vladama koje će zatim donijeti odluke je li taj prijedlog za njih prihvatljiv, kazala je Pusić.
»Prijedlog je kompromisan, međutim, činjenica jest da je rad financijskih stručnjaka urodio plodom, odnosno da su njih dvojica bili u stanju poduprijeti isti prijedlog. Naravno, njihova nije zadnja, njihov je prijedlog, a vlade će odlučiti kako će se postaviti prema tom prijedlogu. Mislim da bi temeljem tog prijedloga mogli relativno brzo riješiti taj problem«, rekla je Pusić.
Zamoljena da komentira presudu Europskog suda za ljudska prava, koji je presudio da je Republika Slovenija odgovorna za povrat stare devizne štednje štedišama podružnica Ljubljanske banke izvan Republike Slovenije, Pusić je rekla da je ona »u skladu s onim što je i naše mišljenje bilo«.
Slovensko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je, pak, poslije podne da da financijski stručnjaci za pitanje Ljubljanske banke nisu predočili novo kompromisno rješenje, te da Ljubljana i dalje očekuje povlačenje tužbi protiv Ljubljanske banke na hrvatskim sudovima.
Slovensko ministarstvo time je reagiralo na izjavu izjavu ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić da su Hrvatska i Slovenija zajedničkim naporima došle do kompromisnog prijedloga za prenesenu štednju hrvatskih građana iz Ljubljanske banke.
»Glede novog kompromisnog rješenja koje bi trebali dati financijski stručnjaci France Arhar i Zdravko Rogić, obavještavamo da od njihova sastanka na Bledu 4. listopada nije bilo novih prijedloga«, poručilo je slovensko ministarstvo vanjskih poslova poslije podne u priopćenju objavljenu na svojim internetskim stranicama.
U priopćenju se ponavlja stajalište Slovenije iz ranijeg pisma slovenskog ministra Karla Erjavca hrvatskoj kolegici, da prije pregovora o pitanju Ljubljanske banke i štediša pred Bankom za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu, čiji bi cilj bio da se nađe »konačno rješenje«, Ljubljana očekuje od hrvatske vlade povlačenje punomoći dane Zagrebačkoj banci i Privrednoj banci Zagreb na temelju kojih one vode tužbe protiv Ljubljanske banke i Nove Ljubljanske banke (NLB) na hrvatskim sudovima.
»Nije moguće voditi pregovore ako se istodobno nastavljaju tužbe o istom predmetu pred hrvatskim sudovima. Takav postupak nije u skladu s načelom dobre vjere niti s prihvaćenim međunarodnopravnim obvezama«, tvrdi slovensko ministarstvo vanjskih poslova, te dodaje da Erjavec još nije dobio odgovor na svoje pismo hrvatskoj ministrici u kojemu je iznio takvo očekivanje.
Erjavec vezuje rješenje toga pitanja uz početak postupka ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora s EU u slovenskom parlamentu.
On je u utorak rekao da presuda Europskog suda za ljudska prava, kojim je Slovenije proglašena odgovornom za pitanje stare devizne štednje u slučaju štediša iz BiH, rekao da ta presuda nije povezana s pregovorima Slovenije i Hrvatske o štednji hrvatskih građana Ljubljanske banke Zagreb.
Pusić je u srijedu izjavila da su Hrvatska i Slovenija zajedničkim naporima su došle do kompromisnog prijedloga za prenesenu štednju hrvatskih građana iz Ljubljanske banke, a sada je, smatra ona, na dvjema vladama da odluče hoće li taj prijedlog prihvatiti.
