Buduća Vlada trebat će hitro sjesti za stol s osam sindikata javnih službi s kojima je još 2009. godine potpisan Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, a koji je potom »prenesen« i na državne službe. Preciznih izračuna o financijskoj snazi tog sporazuma nema. No, oko 1,8 milijardi kuna koštao bi samo rast osnovice za izračun plaća za šest posto za zaposlene u zdravstvu, obrazovanju, kulturi, socijalnoj skrbi te državnim službama, odnosno administraciji, vojsci, policiji, carini. Ispunjenje ostala dva elementa Sporazuma čiji je cilj utvrđivanje politike plaća u javnom sektoru, odnosno rast početničkih primanja VSS-a u javnim službama kako bi dosegnuli plaće VSS-a u privredi, proračunska izdvajanja mogla bi povećati za još oko četiri milijarde kuna. Ukupno je, dakle, riječ o najmanje šest milijardi kuna. Iako su uvjeti za realizaciju Sporazuma stvoreni još koncem prošle godine, sada tehnička Vlada za svog kratkog trajanja nije otvorila ozbiljne razgovore sa sindikatima. Oni su, pak, pustili da vrijeme teče znajući da ugovorena prava kad-tad mogu sudskim putem izboriti. Vrijeme istječe, i u siječnju bi – ne postigne li se do tada dogovor – sindikati mogli podignuti tužbu protiv države.

Stvoreni uvjeti

Sporazum koji su sindikati nakon prosvjeda i štrajka u svibnju 2009. godine potpisali s Vladom Ive Sanadera i koji je naknadno djelomično redefiniran, vrijedi do konca listopada, točnije do 26. listopada, nakon čega teče Zakonom o radu propisana tromjesečna produžena primjena ugovora. To ne znači da će istekom sporazuma nestati i obveze koje su njime ugovorene. To bi se, možda dogodilo, da se kriza nastavila i da nije zabilježen prosječan rast BDP-a od tri posto u dva uzastopna kvartala na međugodišnjoj razini. Taj uvjet za realizaciju Sporazuma stvoren je koncem prošle godine. Sindikati tada nisu željeli razgovarati s tehničkom SDP-ovom Vladom, a u novoformiranoj Vladi tijekom pola godine njena trajanja nisu našli ozbiljnog sugovornika.

Jedno od pitanja koje će sindikati trebati razriješiti s budućom Vladom je i od kada se Sporazum primjenjuje s obzirom na to da je prema DZS-ovom izračunu rasta gospodarstva u drugom i trećem kvartalu prošle godine na pet decimala, aritmetička sredina nešto niža od tri posto (dok je na uobičajenu jednu decimalu prosječan rast tri posto). Stoga, sindikati smatraju da će u slučaju sudskog spora pravosuđe donijeti odluku o tome trebaju li plaće rasti šest posto od siječnja ove godine ili od travnja kada je definitivno aritmetički rast bio iznad tri posto. Sindikati se, međutim, nadaju kako će s budućom Vladom bez sudskog postupka postići dogovor i o tome od kada se primjenjuje Sporazum.

Štrajkovi i prosvjedi

– Ili ćemo se o Sporazumu dogovoriti s budućom Vladom ili će Sud donijeti odluku stupa li Sporazum na snagu s prvim danom siječnja ili prvim danom travnja ove godine – veli Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata srednjih škola. Ponavlja kako su sindikati spremni razgovarati i pregovarati jer znaju da nije lako ostvariti prava ugovorena sporazumom. Tim više jer je originalna ideja bila da se financijske obveze rasporede kroz godine, no kriza se produljila i sada bi se i povratak oduzetih šest posto osnovice i rast plaća VSS početnika trebao realizirati u kratkom roku.

– Stalo nam je da naši ljudi dobiju što je dogovoreno i da to onda bude prava politika plaća. Želimo se maknuti od statistike prema kojoj je plaća VSS početnika u obrazovanju jedna od najnižih VSS plaća – veli Mihalinec. Ne bude li sluha i ne sjedne li se za stol sa sindikatima, Vladu će vrlo brzo će sustići »red štrajka, red prosvjeda«. I sudske tužbe u siječnju iduće godine, odnosno za tri mjeseca.