ZAGREB – Diljem Europe broj stanovnika koji pate od depresije je u porastu, a unatoč tome što je 60 posto samoubojstava izazvano depresijom, čak se 50 posto osoba koje pate od teških depresivnih poremećaja uopće ne liječi, zabrinjavajući su podaci izneseni na susretu udruga pacijenata iz zemalja Srednje, Istočne Europe i Baltika s predstavnicima Svjetske zdravstvene organizacije te ministarstava zdravstva i zdravstvenih stručnjaka Europe, održanom prošlog tjedna u Bratislavi.

Skupni pokazatelji o depresiji koje je pripremilo 10 zemalja Europe i Baltika – Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Slovačka, Slovenija i Srbija – nisu nimalo ohrabrujući. Oko sedam posto europske populacije pati od kronične depresije, a na području Srednje, Istočne Europe i Baltiku od depresije boluje 2,4 milijuna ljudi. U pravilu se liječi tek svaki drugi teški depresivni poremećaj, a podaci govore da je 60 posto samoubojstava izazvano upravo depresijom.

– Depresija uzima sve više maha u Hrvatskoj. Ne samo da imamo stopu suicida višu od prosjeka EU, već imamo najvišu stopu suicida kod osoba iznad 65 godina među 27 zemalja Europe. Moramo kao zemlja omogućiti snažniju podršku i dostupnost terapija oboljelima te utjecati na destigmatizaciju ove tihe pandemije, upozorava Ton Pongrac iz udruge “Životna linija”, koji je sudjelovao na skupu u Bratislavi.

U Hrvatskoj, prema posljednjim podacima, od depresije boluje 168.656 osoba, odnosno 4,13 posto ukupne populacije, što je nešto povoljnije u odnosu na europski prosjek. Ipak, stopa samoubojstava na 100.000 stanovnika iznosi 13,7, što je više od europske stope koja iznosi 10,5. U Hrvatskoj svaki dan samoubojstvo pokušaju počiniti najmanje dvije osobe, a stopa smrtnosti od samoubojstva dvostruko je veća od one u prometnim nesrećama.

Podaci iz zdravstvenog sustava ukazuju na raširenost depresivnog poremećaja u Hrvatskoj, koji je – kažu statistike – drugi vodeći uzrok hospitalizacije iz skupine mentalnih poremećaja i treći najveći uzrok hospitalizacije osoba u radno aktivnoj dobi.

Depresija je zabilježila najveći porast u posljednjih 25 godina, pa se u Hrvatskoj od 1995. do 2020. godine udio hospitaliziranih na 100.000 stanovnika udvostručio s 54 na 108. Istodobno, imamo 13,4 psihijatara na 100.000 stanovnika, što je ispod prosjeka EU koji iznosi 17. Ukupni troškovi usluga zaštite mentalnog zdravlja iznose 4,01 posto BDP-a Hrvatske, što je niže od EU prosjeka koji je 4,10 posto.

Iako je postala jedan od vodećih javnozdravstvenih problema, samo su dvije od 10 spomenutih država, Estonija i Slovenija, u potpunosti uključile depresiju u svoj nacionalni zdravstveni plan. Samo 50 posto država, među kojima opet nije Hrvatska, imaju osobu zaduženu za pitanja mentalnog zdravlja u resornim ministarstvima, a to su Bugarska, Estonija, Srbija, Slovačka i Slovenija. Svih 10 država, barem djelomično, prikuplja podatke o depresiji, ali niti jedna ne koristi sve dostupne podatke o mentalnom zdravlju za izradu planova kojima bi popravila postojeće stanje. Od 10 država, samo Češka u potpunosti uključuje predstavnike pacijenata u nacionalni plan o depresiji.