Težnja zapošljavanju

Prvi izbjegli Ukrajinci već traže posao na burzi rada u Hrvatskoj. Status zaštićenog stranca dosad ih zatražilo tri tisuće

Jagoda Marić

Iz ratom pogođene Ukrajine u našu zemlju dolaze uglavnom žene s djecom, dok muškarci ostaju u svojoj domovini / foto DAVOR KOVAČEVIĆ

Iz ratom pogođene Ukrajine u našu zemlju dolaze uglavnom žene s djecom, dok muškarci ostaju u svojoj domovini / foto DAVOR KOVAČEVIĆ

Ukrajinci su i ranije u većem broju radili kod nas. S napadom Rusije na Ukrajinu izbjeglički val došao je i do Hrvatske, mahom su to žene s djecom. Poslodavci su već iskazali interes za zapošljavanjem



ZAGREB – Posljednjih nekoliko godina Ukrajina je uvijek, nakon zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije, bila među prvih pet-šest država iz kojih su u Hrvatsku dolazili strani radnici. Brojke za pojedine godine pokazivale su da radnici iz Ukrajine čine i desetinu stranaca zaposlenih u Hrvatskoj. Očekivao se njihov veliki broj i ove godine posebice u turizmu i graditeljstvu, a onda je napad Rusije na Ukrajinu poremetio planove i onih koji su htjeli doći raditi u Hrvatsku i onih koji su ih željeli zaposliti. Rat je značio da muškarci od 18 do 60 godina ne mogu napustiti Ukrajinu, a ratna razaranja iz zemlje su potjerala uglavnom žene, djecu i starije osobe. Hrvatska je, kao i ostale države Europske unije, tim ljudima odlučila dodijeliti status stranaca pod privremenom zaštitom, a on među ostalima donosi i zapošljavanje pod istim uvjetima kakve imaju hrvatski državljani, bez procedura koje su, kao stranci, morali prolaziti prije toga.
Status stranca pod privremenom zaštitom znači i da se Ukrajinci u Hrvatskoj mogu prijaviti i na Zavodu za zapošljavanje i tako kandidirati za radno mjesto, bez dozvole za boravak i rad.


Pomoć države stradalnicima iz Ukrajine temeljito je pripremljena / Foto Davor Kovačević

Pomoć države stradalnicima iz Ukrajine temeljito je pripremljena /
Foto Davor Kovačević



Prema podacima što smo ih dobili od MUP-a do jučer je status stranca pod privremenom zaštitom u Hrvatskoj zatražilo 2.927 raseljenih osoba iz Ukrajine, a već je odobreno 1.257 zahtjeva, dok su ostali u postupku. S obzirom na to da je prema posljednjim podacima u Hrvatskoj 9.660 izbjeglih Ukrajinaca, to znači da je status stranca pod privremenom zaštitom zatražilo njih 30 posto, a da taj status ima oko 13 posto Ukrajinaca koji su stigli u Hrvatsku u posljednjih mjesec dana.


Procedura i pravila


Do utorka popodne u evidenciji nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje bilo je prijavljeno troje ljudi iz Ukrajine i to u Varaždinu, Zagrebu i Osijeku, dok u područnom uredu Rijeka, kako su nam odgovorili iz institucije, nije bilo prijava Ukrajinaca. Preko Zavoda još nitko iz Ukrajine nije dobio posao. No, mali broj prijava ne treba čuditi s obzirom na to da se privremena zaštita na Ukrajince u Hrvatskoj primjenjuje tek dva tjedna, te da se taj status ipak ne može osigurati preko noći. Nakon što MUP-u podnesu zahtjev za privremenom zaštitom Ukrajinci moraju čekati na pozitivno rješenje i tek nakon toga dobivaju iskaznicu kojom dokazuju taj status. Uz to napominju iz zavoda za zapošljavanje da za prijavu u njihovu evidenciju trebaju imati i OIB, pa oni tek sljedećih dana očekuju da će više građana Ukrajine regulirati svoj boravak u Hrvatskoj i prijaviti se u evidenciju osoba koje žele podršku Zavoda u traženju posla.


Prava iz socijalne skrbi jednaka za sve




Država se u hodu prilagođava dolasku sve većeg broja izbjeglica iz Ukrajine, a nakon odluke o plaćanju troškova onima koji u svoje stanove ili kuće prime ljude iz Ukrajine, Vlada je odlučila izmijeniti i Zakon o socijalnoj skrbi i to po hitnom postupku kako bi se Ukrajincima koji u Hrvatskoj ostvare privremenu zaštitu »omogućila sveobuhvatna zaštita putem naknada i usluga socijalne skrbi«. Izmjene zakona su u javnom savjetovanju samo do nedjelje, a njima predlagatelj Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi predlaže da osobe pod privremenom zaštitom ostvaruju naknade i usluge u sustavu socijalne skrbi u istom opsegu kao i stranci pod supsidijarnom zaštitom i azilanti, a oni imaju ista prava kao i hrvatski državljani. Time bi Ukrajinci dobili pravo na, primjerice zajamčenu minimalnu naknadu od tisuću kuna ako zadovoljavaju iste uvjete kao i hrvatski građani, ali i primjerice i naknadu za roditelja njegovatelja.
U obrazloženju predloženih izmjena navodi se i to da se očekuje značajni fiskalni učinak na državni proračun s obzirom na »novonastale okolnosti vezane uz izbjegličku krizu te očekivanu povećanu potrebu za osiguravanjem naknada i usluga u sustavu socijalne skrbi osobama iz Ukrajine pod privremenom zaštitom«. Procjenjuju da će biti nužno osigurati dodatni novac, ali ne iznose procjene o kojem se iznosu radi.


– Bilježimo i upite poslodavaca jer je više njih izrazilo spremnost za zapošljavanje ukrajinskih državljana nakon što reguliraju svoj status. Dosad je oko 120 poslodavaca izrazilo interes za zapošljavanje osoba izbjeglih iz Ukrajine, navode iz Zavoda. Riječ je uglavnom o tvrtkama iz uslužne djelatnosti, poput ugostiteljstva i trgovine, ali u poslodavačkim udrugama ističu da i među tvrtkama koje organiziraju njegu za starije i nemoćne također ima interesa za zapošljavanje stručnih zdravstvenih radnika iz Ukrajine.
Iz HZZ-a navode da svakodnevno u prihvatnim centrima i kolektivnom smještaju te u individualnim razgovorima bilježe interes i mogućnosti zapošljavanja pojedinaca te daju osnovne informacije o mogućnostima rada i zapošljavanja i podršci koju mogu dobiti od Zavoda u potrazi za poslom.


Priznanje kvalifikacija


– Sve osobe koje iskažu interes za prijavu u evidenciju nezaposlenih HZZ-a sa savjetnikom će utvrditi u kojim zanimanjima mogu i žele raditi, kojim se jezicima i drugim posebnim znanjima služe te će ih savjetnik prema tome upućivati na radna mjesta potencijalnih poslodavaca, poručuju iz Zavoda.
Ukrajincima se savjetuje i da u svojoj prijavi na Zavod prilože dokaz o stručnoj spremi, ako ga naravno imaju, a na naše pitanje kako će se regulirati priznavanje primjerice diploma, iz Zavoda odgovaraju da će pružiti podršku kod popunjavanja zahtjeva za priznavanja visokoškolskih kvalifikacija koje je u nadležnosti Agencije za znanost i visoko obrazovanje, ali i što je još važnije da je postignut dogovor po kojem će izbjegle osobe biti oslobođene plaćanja troškova priznavanja kvalifikacija pri Agenciji za znanost i visoko obrazovanje.
Uz napomenu da će ključno biti povezivanje poslodavca i osoba prijavljenih u evidenciju nezaposlenih iz Zavoda poručuju kako će u sljedećem razdoblju, što će više ljudi dobiti privatnu zaštitu i prijaviti se u evidenciju, intenzivno raditi na povezivanju poslodavca i onih koji su zainteresirani za rad.
Naravno, nakon dobivanja privremene zaštite Ukrajinci mogu i sami krenuti u potragu za poslom, mimo Zavoda, a svi oni koji imaju djecu predškolske dobi nakon toga će se suočiti s problemom koji imaju i svi zaposleni građani Hrvatske, kako pronaći mjesto u dječjem vrtiću.