Migracije su vruća tema u Europskoj uniji, a njoj se treba pristupiti »balansirano«, nadilazeći ideološke razlike i imajući u vidu da migracije neće prestati, ocijenili su sudionici na jučerašnjem okruglom stolu »Europa i migracije: Na putu sigurnosti i solidarnosti« u organizaciji Ureda Europskog parlamenta.

– Nema države demokratskog zapada koja se ne suočava s problemom migracija, radi se o procesu koji je gotovo nezaustavljiv, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, tvrdeći da su ilegalne migracije »sigurnosni problem«, a nezakoniti prelasci granica zloupotreba sustava azila.

Pet prijedloga

– Zapadnobalkanskom ili istočnomediteranskom rutom lani je prošlo 43 posto ukupnog broja migranata koji su ušli u EU. Mi se zalažemo za uređene, regularne migracije kako bi Europa, uključujući i Hrvatsku, zadovoljila interese tržišta rada.

Hrvatska je prošle godine izdala 124.000 dozvola za boravak i rad. To je regularna migracija, zna se tko ulazi, to bismo uvijek podržali i to je put kojim treba ići, rekao je Božinović.

Prema podacima Eurostata, u 2022. godini podneseno je više od 880.000 zahtjeva za azil u EU-u, uglavnom državljana Sirije, Afganistana, Venezuele i Turske. Riječ je o 64 posto više zahtjeva za azil nego godinu ranije.

Europarlamentarac HDZ-a Karlo Ressler kazao je kako je EU parlament prošlog tjedna usvojio pet zakonskih prijedloga za migracije i da sada postoji jedna zrelija politika na razini Unije.

Na prošlotjednoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta europski povjerenik Johannes Hahn rekao je da je EU-u potrebna sveobuhvatna migrantska politika, tj. pakt o migracijama i azil te naglasio potrebu uspostave partnerstva sa zemljama podrijetla, tranzita i odredišta.

Europarlament je donio važan paket mjera za azil i migracije, uključujući i onaj koji zahtijeva od članica Europske unije da solidarno dijele dužnost primanja migranata, osobito u brojčano kritičnim situacijama iskrcavanja migrantskih grupa na Sredozemlju.

Zakonodavci EU-a predložili su da se u budućim slučajevima masovnog dolazaka migranata aktivira krizni mehanizam na razini čitavog EU-bloka kako bi se među državama podijelila odgovornost za pristigle ljude.

Odobreni prijedlozi startna su pozicija za pregovore sa zemljama članicama Unije kojima se daje rok od godinu dana da reformiraju nacionalne sustave azila prije zakazanih europskih izbora u svibnju 2024.

Sve su se strane obvezale težiti postizanju sporazuma do travnja iduće godine. Može se reći da je usvojeni paket mjera svojevrsni kompromis najjačih političkih tabora EP-a nakon sedmogodišnjeg zastoja u raspravama oko zajedničke migracijske politike.

Francuski »Le Monde« paket uredbi o »kriznim situacijama«, smatra daleko najraspravljanijim i najkontroverznijim tekstom EP-a. Potvrđen je s 419 glasova za, okupljajući većinu skupina od lijevog do desnog centra, uključujući Europsku pučku stranku EPP, a 129 glasova protiv.

Iako paket mjera EU parlamenta podržava nova pravila ubrzavanja povratka ilegalnih migranata u matičnu zemlju prevenirajući njihovo kretanje unutar EU-a, zamišljena je i mogućnost njihovog premještanja u jednu od članica.

Naime, migranti bi mogli biti relocirani na temelju bilo kakvih značajnih veza koje bi mogli imati s određenim državama članicama.

Ideja je da bi dobro promišljeno preseljenje brojčano smanjilo buduće pokušaje migranata da lutaju prema nekoj »boljoj zemlji« za naseljavanje u odnosu na šansu da ostvare novi život u nekoj od članica u kojoj su svojedobno boravili ili imaju članove obitelji.

Ogroman priljev

Zemlje poput Italije, Grčke i Malte, koje su posljednjih mjeseci imale ogroman priljev migranata pristiglih preko Sredozemnog mora, očajnički pozivaju Europu na podjelu tereta odgovornosti.

Formalna pravila da država prvog ulaska migranata mora preuzeti odgovornost za njih najteže je pogodila upravo mediteranske zemlje EU-a koje sasvim opravdano upozoravaju na nepravednost i neodrživost takve politike.

Tragični slučajevi smrti unesrećenih ljudi u čamcima zgrozili su međunarodnu javnost. Nažalost, poznato je od ranije da neke članice EU-a odbijaju ideju obaveznih kvota migranata.

Države poput Poljske i Mađarske nude potporu u financijama, osoblju ili opremi, ali odbijaju mogućnost primiti nove izbjeglice.

Loš sustav migracija i azila u bloku pokazao se u praksi priljevom više od milijun migranata 2015., koji su uglavnom bježali od rata u Siriji i tražili utočište na europskom kontinentu.

Grčki i talijanski prihvatni objekti ubrzo su postali pretrpani, a Bruxelles je tražio rješenja preko zemalja izvan Unije te je 2016. sklopljen vrlo kontroverzan dogovor s Turskom, koji je uključivao vraćanje izbjeglica koje su stigle u Grčku bez prava na azil u EU-u natrag u Tursku.

Zauzvrat, EU je obećao prihvatiti isti broj sirijskih tražitelja azila koji čekaju u turskim izbjegličkim kampovima. EU se također obavezao pomoći Turskoj s oko 6 milijardi eura potpora za gotovo četiri milijuna sirijskih izbjeglica u zemlji.

Migracija je ostala glavni izazov u Europi i godinama nakon prvog migrantskog vala sve dok izolacija zbog pandemije koronavirusa nije usporila dolazak novih izbjegličkih kolona.

No, ulasci migranata u Sredozemlje porasli su 2022., a neslužbene procjene govore o više od 330.000 dolazaka. U prvom kvartalu ove godine porast je migracija za 26 posto, uz 33 posto više zahtjeva za azil u prvom kvartalu.

EP: Ni cent za »žilet-žice«

Europski parlament odbacio je smjernice proračuna EU-a za 2024. zbog predložene točke amandmana o »ulaganju u infrastrukturu na vanjskim granicama Unije« čime je došlo do sukoba između predlagatelja pučana i desnih grupacija sa socijaldemokratima i zelenim protivnicima tzv. »žilet-žica«.

Iako EU razmatra ranije odbačene ideje o »tvrđavi Europi«, ni jedan cent neće otići iz europskog proračuna za financiranje fizičkih ograda na vanjskim granicama Unije koje su predložili pučani (EPP).

SDP-ov eurozastupnik Predrag Fred Matić (Klub S&D) narugao se HDZ-ovom eurozastupniku Karlu Ressleru (EPP) koji je s kolegama iz tabora pučana glasao za takav prijedlog.

– Klub S&D odbacuje pokušaj desničarskih zastupničkih klubova da u tekst uključe izgradnju zidova i ograda protiv migranata na vanjskim granicama Unije novcem iz proračuna EU-a, objavili su socijaldemokrati uoči glasovanja na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

HDZ-ov eurozastupnik Karlo Ressler je na svom Twitter računu prozvao hrvatske kolege iz kluba socijaldemokrata da su ponovno jeftine ideološke hirove stavili ispred sigurnosti hrvatske granice i teritorija. Matić je odgovorio da krivnju pokušavaju prebaciti na SDP.

– Još jednom rade budale od svih svojih simpatizera, ali i od građana hrvatske nacionalnosti u BiH. Kako će HDZ objasniti građanima BiH, posebno Hrvatima, da su glasali da se ta žica financira novcem EU-a… još jednom zabili su nož u leđa Plenkoviću koji je nedavno rekao da žice prema BiH neće biti, uzvratio je Matić.