ZAGREB – Vlada Andreja Plenkovića ima prilično optimistične planove kad su u pitanju investicije u sljedeće tri godine jer vjeruje u znatno veće stope rasta nego što ih je Hrvatska imala proteklih godina. Tako je u makroekonomskim projekcijama za Proračun za sljedeću godinu i projekcijama za 2018. i 2019. godinu planirala rast i bruto investicija u fiksni kapital od čak 6,8, osam i 7,4 posto.

Ti su planovi, pojasnili su nam iz Ministarstva financija, napravljeni na projekciji rasta investicija u fiksni kapital u ovoj godini po stopi od 4,9 posto, što prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku znači da bi u ovoj godini bruto iznos investicija u fiksni kapital trebao biti 68,087 milijardi kuna i to mjereno u tekućim cijenama.

Za sljedeću godinu Vlada je ambiciozno planirala rast investicija od čak 6,8 posto, a o kakvom bi se povećanju investicija radilo, najbolje pokazuje činjenica da je Hrvatska, nakon recesije, tek u trećem tromjesečju 2014. godine počela bilježiti blagi rast investicija, te da je on u 2015. godini bio 1,6 posto.

Kapitalni projekti

Ukoliko bi se ti Vladini planovi doista i ostvarili, to bi značilo da će u sljedećoj godini investicije porasti za 4,6 milijardi kuna te da će konačno premašiti 70 milijardi kuna. Trebale bi iznositi oko 72,687 milijardi kuna. U 2018. godini na to bi se dodalo čak osam posto rasta, odnosno gotovo šest milijardi kuna, pa bi investicije u toj godini dosegnule 78,7 milijardi kuna. Godinu kasnije rasle bi za dodatnih 7,4 posto, što je 5,7 milijardi kuna i tako bi premašile 80 milijardi kuna.

No, na pitanje kakva su njihova očekivanja po pitanju doprinosa javnog, a kakva po pitanju doprinosa privatnog sektora, iz Ministarstva financija odgovaraju da još uvijek ne mogu dati tražene podatke s obzirom na to da raspolažu preliminarnim podacima o investicijama javnih poduzeća u pretežitom državnom vlasništvu za prvo polugodište 2016. godine, a da su odstupanja u prošlosti znala biti poprilična.

Što se tiče investicija iz državnog proračuna u kapitalne projekte, od njih se ne treba očekivati velik doprinos kao ni proteklih godina, a u Smjernicama na osnovi kojih je napravljen proračun, ističe se da se »u skladu s nastavkom fiskalne konsolidacije, sve do kraja srednjoročnog razdoblja ne očekuje značajan doprinos državne potrošnje gospodarskom rastu«. Ključan poticaj projiciranoj dinamici bruto investicija u fiksni kapital, navedeno je i u Smjernicama, očekuje se od uvećanja stope iskorištenosti strukturnih i investicijskih fondova Europske unije. Na sličnim je temeljima povećanje investicija očekivala i Vlada Zorana Milanovića, a povučena sredstva godinama su bila znatno manja od planiranih.

Manje iz fondova

Iako ne tako radikalno, slično se dogodilo i ove godine. Rebalansom proračuna za ovu godinu Vlada je smanjila sredstva koja očekuje iz EU fondova. Stavka pomoći iz koje se čak 95 posto sredstava odnosi na povlačenje novaca iz EU fondova smanjena je za 1,5 milijardi kuna i iznosi oko 8,4 milijarde kuna. Plan je bio da se u 2016. godini iz EU fondova povuče više od devet milijardi kuna i on neće biti ispunjen, no napravljen je značajan napredak u odnosu na 2015. godinu, kad su iz EU fondova povučene 4,2 milijarde kuna.

U sljedećoj godini, od pomoći, a to većinom znači iz EU fondova, se očekuje 10,9 milijardi kuna, u 2018. godini 13,35 milijarde kuna, dok bi u 2019. godini na taj način Hrvatska trebala u proračun povući 14,62 milijarde kuna. Za očekivati je da će se povući i najznačajnija sredstva za obnovu željezničke infrastrukture te gradnju Pelješkog mosta.

S obzirom na to da proračunska potrošnja neće značajnije utjecati na povećanje investicija, država bi svoj doprinos mogla dati kroz javna poduzeća, no konkretniji planovi na tom polju zasad su nepoznati. Nije nevažno ni to što će Vlada od državnih tvrtki u ovoj godini povući 1,37 milijardi kuna, koje će završiti u potrošnji umjesto u investicijama.