Pogledamo li godinu dana unazad, koliko je proteklo od prvog zatvaranja i proglašavanja pandemije COVID-19, jesmo li zaista promijenili naše navike kupovanja, način funkcioniranja i pogled na svijet? Ako jesmo, je li ta promjena trajna ili samo prolazan trend potaknut brigom za zdravlje i nesigurnošću zbog pandemije?

Potrošači nikad nisu bili racionalna bića. Pogotovo je to bilo vidljivo u trenutku proglašenja pandemije COVID-19 kada su se nagomilavale zalihe brašna, kvasca, toaletnog papira, a ponekad i proizvoda koje inače ne koristimo. Sada, godinu dana kasnije, i potrošači i poslovni subjekti prihvatili su novo normalno. Promijenio se način na koji funkcioniramo privatno i poslovno, način na koji provodimo slobodno vrijeme, a promijenio se i stav o tome što je važno prilikom kupovine.

Rad od kuće postao je trend koji će se u nekim djelatnostima nastaviti i u budućnosti. Prema istraživanjima, i do 20 posto svih zaposlenih u pojedinim industrijama mogao bi povremeno ili stalno raditi od kuće. Sve više poslovnih dogovora i sastanaka odvija se online. To su trendovi koji su se već nazirali, ali ih je pandemija ubrzala te im omogućila dugoročan opstanak.

Pojedinci se okreću sebi i svojim obiteljima, češće zajedno provode vrijeme, često planiraju aktivnosti u prirodi i u udobnosti vlastitog doma zbog restrikcija, ali i zbog osjećaja sigurnosti i vjere u očuvanje zdravlja. Putovanja uključuju obitelj ili manje skupine ljudi, a fokus je na domaće turističke destinacije ili, u fazi popuštanja ograničenja, na susjedne države.

Promijenio se način na koji kupujemo proizvode i konzumiramo usluge. Kupovanje hrane, odjeće, proizvoda za domaćinstvo te zabavnih sadržaja uglavnom se odvija online. Potrošači i ubuduće planiraju nastaviti nabavljati proizvode online, i to OTC proizvode, proizvode za osobnu njegu, snack proizvode, osnovne živežne namirnice te fitness i wellness usluge. Dugoročno gledano, predviđa se ukupan rast online kupovine do čak 30 posto za pojedine kategorije proizvoda/usluga.

Zbog nesigurnosti okruženja i dalje se pretežno kupuju osnovni proizvodi, marke kojima potrošači vjeruju uz rjeđe odlaske u trgovine te kupovanje bliže mjestu stanovanja. Kupovanje proizvoda od lokalnih i provjerenih proizvođača naglo je poraslo u vrijeme potpunog zatvaranja zbog dostupnosti i povjerenja da su proizvodi kvalitetniji jer su prošli manje posrednika. Istraživanja pokazuju da će se taj trend i dalje nastaviti, ali prvenstveno s ciljem podupiranja malih lokalnih proizvođača koji su bili dostupni i opskrbljivali potrošače u vrijeme potpunog zatvaranja.

Digitalizacija poslovanja očitovala se i u razvoju raznih aplikacija i pojavi novih start-up poslovnih subjekata koji nude dostavu pripremljene hrane iz restorana, dostavu (polu)gotovih zamrznutih jela ili sve potrebne sastojke za samostalnu pripremu različitih jela. Naime, kako se više vremena provodilo u domovima, tako je ponegdje kuhanje postalo jedan od mnogih izraza kreativnosti. Kreativnost u obliku bavljenja novim hobijima od kuće ili povratak nekad zaboravljenim hobijima je porasla. Također, raste i briga za duševno zdravlje te korištenje aplikacijama za meditaciju ili opuštanje. Sve su to trendovi za koje se predviđa da će se dugoročno nastaviti.

Na početku pandemije COVID-19 očekivala se velika promjena u svijesti potrošača. Gledalo se na pandemiju kao na priliku da se drastično promijene navike potrošača, mogućnost da se više fokusiramo na sebe i obitelji, da se naglasak s materijalnog prebaci na duhovno blagostanje te da se razmišlja o prirodi i okolišu. Neki su iskoristili priliku, izvukli pouku i promijenili navike, ali hoće li promjena biti dugoročna ili samo trend, ostaje za neka nova razmišljanja i analize.

Izv. prof. dr. sc. Jasmina DLAČIĆ, voditeljica poslijediplomskog specijalističkog studija Marketing menadžmen