ZAGREB » Gradovi i županije, zaduženi za legalizaciju bespravnih gradnji, do sada su riješili nešto malo manje od 17 posto zahtjeva za legalizaciju, pristiglih im do kraja lipnja prošle godine. Točnije, od ukupno pristiglih 827 tisuća zahtjeva, riješeno je njih 137,3 tisuće, pri čemu su u legalizaciji najefikasniji Grad Vukovar, koji je riješio gotovo polovicu pristiglih mu zahtjeva, Grad Dubrovnik koji se toj polovici približava te Grad Virovitica, u kojoj je riješeno oko 36 posto zahtjeva. Najsporiji su, s druge strane, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija te Grad Sisak, koji su riješili po šest posto pristiglih im zahtjeva.

   Primorsko-goranska županija najefikasnija je među županijama u legalizaciji – riješila je 23 posto od ukupno 44.185 zaprimljenih zahtjeva, dok je Grad Rijeka riješio i više, 28 posto od ukupno 8.653 zaprimljena zahtjeva.

Glavnina do 2016.

Za razliku od PGŽ-a, koji se po svojoj efikasnosti nalazi na 18. mjestu liste od 53 grada i županije u kojima se zahtjevi rješavaju, Istarska je županija, s desetak posto rješenih zahtjeva, na 43. mjestu. Pula stoji bolje, jer je riješila oko 17 posto predmeta, koliko je i hrvatski prosjek. Tu je negdje i Splitsko-dalmatinska županija, od koje je Split, sa 15 posto riješenih zahtjeva, lošiji, dok je u, primjerice, Osječko-baranjskoj županiji i Osijeku riješeno tek oko osam, odnosno sedam posto pristiglih zahtjeva.

   Neučinkovitima od veljače ove godine dio zahtjeva uzima Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (AZONIZ), uzimajući im, međutim, i naknadu koja bi im inače za ovaj posao pripala. Riječ je o 20 posto sredstava iz ukupno uplaćene naknade za legalizaciju, novac koji ne ostaje u gradovima odnosno županijama, već, zajedno s neriješenim zahtjevima, ide u Agenciju koja će postojati dok se posao legalizacije ne zaključi. Prema očekivanjima Ministarstva graditeljstva, to bi se trebalo dogoditi najkasnije 2016. godine, no glavnina posla bi trebala biti gotova već do kraja iduće godine.

   Već je u veljači Agencija neefikasnim gradovima i županijama, nakon prve revizije, uzela preko 60.000 predmeta, i s tim otprilike 30 milijuna kuna od naknade koja bi im inače pripadala. Do kraja prošle godine svaki je nadležni ured trebao zaključiti najmanje 20 posto predmeta, a oni koji u tome nisu uspjeli morali su nakon revizije Agenciji prepustiti onoliko predmeta koliko je potrebno da zbroj predmeta na kojima Agencija radi, i broj predmeta koje je do tog datuma riješilo nadležno upravno tijelo, iznosi 20 posto od ukupno zaprimljenih zahtjeva.

Oduzimanje naknade

Do kraja lipnja svi su morali riješiti i puno više, najmanje 35 posto predmeta, a onima koji to nisu učinili Agencija će nakon nove, skore revizije, uzeti onoliko predmeta koliko je potrebno da zbroj broja predmeta koje rješava i broja predmeta koje je do tog datuma riješilo nadležno upravno tijelo iznosi 35 posto. Revizija će ponovo biti zadnjeg dana ove godine, kad će zadovoljiti samo oni koji su riješili najmanje polovicu zahtjeva, te ponovo u lipnju iduće godine, kad će morati riješiti najmanje 65 posto njih. Do kraja 2015. trebalo bi biti riješeno najmanje 80 posto zahtjeva, početkom 2016. svi.

   S obzirom na trenutačno stanje u registru riješenih predmeta Ministarstva graditeljstva, to znači da su više od 35 posto zahtjeva do kraja lipnja riješili samo Vukovar, Dubrovnik, Virovitica, Rovinj i Labin, a niti jedna županija. Navedenim gradovima Agencija neće uzeti niti jedan predmet na ubrzano rješavanje, svima ostalima hoće, zajedno s dijelom naknade za legalizaciju.