Sastanak u Banskim dvorima

Premijer Plenković primio predstavnike Hrvatske zajednice županija, Udruge gradova i Udruge općina

Hina

Zeljko Lukunic/PIXSELL

Zeljko Lukunic/PIXSELL

Na dnevnom redu današnjeg sastanka su suradnja Vlade i županija, prioritetni projekti u županijama i prijedlozi za provedbu funkcionalne decentralizacije, a rasprava je objedinjena



U Banskim dvorima u tijeku je sastanak članova Vlade s predstavnicima Hrvatske zajednice županija, Udruge gradova i Udruge općina, a premijer Andrej Plenković u uvodnom je govoru najavio da će se takvi sastanci održavati redovito, jednom godišnje u srpnju, s namjerom da se u sljedeće četiri godine napravi iskorak u ravnomjernom regionalnom razvoju Hrvatske.


“Mislim da tu ideju svi dijelimo”, rekao je Plenković obraćajući se predstavnicima područne i regionalne samouprave na sastanku koji je organiziran dva mjeseca od početka rada Vlade, a u ovakvom se formatu do sada nije održao.


Cilj je sastanka, kaže premijer, uspostaviti kvalitetnu suradnju, identificirati zajedničke prioritetne  projekte; cilj je da ministri u Vladi budu svjesni ključnih razvojnih prioriteta u pojedinoj županiji te raspraviti o pitanjima decentralizacije.




“Da izravno od vas čujemo ideje koje imate, a odnose se na nadležnost županija, da čujemo kako ste primili poreznu reformu, da vidimo kako u budućnosti možemo zajednički pripremati prioritete u proračunu”, kazao je. Želim, dodaje premijer, da Vlada zna što je vama bitno i da vi na svojoj razni znate koji su temeljni pravci djelovanja Vade.


Planira takav sastanak održavati jednom godišnje, u srpnju, kada se kreće s planiranjem proračuna za iduću godinu. “Tako da u tom trenutku svi signalizirate što je vama bitno i da se prigodom planiranja proračuna to uzme u obzir”.


Na dnevnom redu današnjeg sastanka su suradnja Vlade i župnija, prioritetni projekti u županijama i prijedlozi za provedbu funkcionalne decentralizacije, a rasprava je objedinjena.


“Želim da ovaj sastanak bude početna točka jedne kvalitetne suradnje u godinama koje su pred nama”, poručio je Plenković.


Na dnevnom će redu sastanka biti bolja suradnja jedinica lokalne samouprave i središnje vlasti u kontekstu Akcijskog plana za reformu državne i javne uprave koji je usvojen na prošloj sjednici Vlade, kao i u kontekstu rada na novom indeksu razvijenosti potpomognutih područja, europskih fondova i gospodarskih planova za iduću godinu, dodaje premijer.


Predsjednik Zajednice županija, šibensko-kninski župana Goran Pauk u svome je uvodnome govoru kazao kako Zajednica županija, kao udruge gradova i općina, želi biti sugovornik, partner i činiti dio onih tijela koje će odlučivati o daljnjoj decentralizaciji države.


“Mi smo visoko centralizirana država i nadamo se, svi mi u lokalnoj samoupravi, daljnjoj decentralizaciji”, rekao je.


Naglasio je da Zajednica županija smatra da treba prestati s pričama o ukidanjima županijama i podjeli zemlje na neke druge regije. “Sadašnji ustroj, što se tiče županija, idealan je i pogođen i na njemu treba graditi novu efikasniju javnu, ali i lokalnu i regionalnu samoupravu”, rekao je Pauk i izrazio spremnost Zajednice županija na suradnju.


Pritom je izrazio nadu da se više neće događati da se na županije prebaci određene zadaće, a da ih ne prate adekvatna sredstva ili da se ona koja su početno odobrena, kasnije ukinu.


Smatra da su izjave premijera vrlo jasan pokazatelj “jedne nove ere u pogledu lokalne samouprave”.


Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić prije sastanka je kazao da su slični sastanci održavani samo u vrijeme vlade Ive Sanadera. U razgovoru s Banskim dvorima, kaže, očekuje dogovor oko zajedničkih projekata i njihovu realizaciju. Navodi žičaru, kongresni centar, tračni promet od zračne luke do grada, fasade, start up tvrtke na Velesajmu, a od Vlade očekuje “veću protočnost informacija i bolju logistiku”.


Međimurski župan Matija Posavec ističe cestogradnju odnosno neophodnost obilaznica jer kroz tu županiju godišnje prolazi devet milijuna putnika, a ističe i da treba promijeniti sadašnju nemogućnost da se iz europskih fondova mogu financirati dogradnje škola i školskih dvorana.


Cestogradnju ističe i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, koji kaže kako je “izlazak na autocestu temelj za gospodarstvo”.


Zeljko Lukunic/PIXSELL


Zeljko Lukunic/PIXSELL