Gotovo svaki peti mladi svakodnevno provodi više od pet sati na društvenim mrežama, a tijekom ljetnih praznika to se vrijeme dodatno povećava. Stručnjaci upozoravaju kako takve navike mogu predstavljati jedan od prvih znakova razvoja ovisnosti o društvenim mrežama te značajno povećati rizik za narušavanje mentalnog zdravlja. Među mladima danas dominiraju Instagram, TikTok i YouTube, dok je Facebook izgubio velik dio nekadašnje popularnosti.

Iz Psihološkog centra Carpe Diem ističu kako prekomjerno korištenje društvenih mreža postaje jedan od najizraženijih izazova za psihološku dobrobit djece i mladih.

– Posebno zabrinjava činjenica da mladi sve češće gube kontrolu nad vremenom koje provode na društvenim mrežama. Upravo je gubitak kontrole nad vlastitim ponašanjem jedno od ključnih obilježja razvoja ovisnosti, zbog čega ovaj problem zahtijeva ozbiljnu pozornost roditelja, odgojno-obrazovnih ustanova i stručnjaka, poručili su iz Psihološkog centra Carpe Diem.

Iako društvene mreže omogućuju komunikaciju, informiranje i povezivanje s drugima, njihova sve intenzivnija upotreba ima i svoju tamnu stranu. Neprestana izloženost idealiziranim fotografijama i sadržajima potiče uspoređivanje s drugima, stvara osjećaj da su tuđi životi uspješniji i ispunjeniji te može dovesti do pada samopouzdanja. Stručnjaci upozoravaju kako takvi obrasci povećavaju rizik od razvoja anksioznih i depresivnih simptoma, dok brojni mladi priznaju da sadržaji koje svakodnevno prate izazivaju stres, pritisak ili nezadovoljstvo, iako o tome rijetko razgovaraju ili traže stručnu pomoć.

Uz negativan utjecaj na mentalno zdravlje, pretjerano korištenje društvenih mreža povezuje se i s poremećajima spavanja, problemima u prehrambenim navikama, socijalnom izolacijom te sve manjom motivacijom za stvarne međuljudske odnose i svakodnevne aktivnosti.

Iz Psihološkog centra Carpe Diem naglašavaju da je upravo ljeto razdoblje u kojem je potrebno dodatno skrenuti pozornost na ovaj problem.

– Tijekom školskih praznika mladi imaju znatno više slobodnog vremena koje nerijetko provode pred ekranima. Istodobno su društvene mreže ispunjene fotografijama putovanja, ljetovanja i naizgled savršenih životnih trenutaka, što kod mnogih stvara osjećaj da nešto propuštaju ili da njihov život nije dovoljno zanimljiv. Umjesto razdoblja odmora i opuštanja, ljeto za dio mladih postaje vrijeme dodatnog emocionalnog pritiska, upozoravaju iz Centra.

Većina mladih u Hrvatskoj nikada nije sudjelovala u edukacijama o medijskoj pismenosti i digitalnom zdravlju, iako interes za takve sadržaje kontinuirano raste. Stručnjaci smatraju kako je upravo zato potrebno sustavno razvijati zdrave digitalne navike te mladima pružiti znanja i vještine koje će im pomoći da tehnologiju koriste odgovorno i svjesno.

– Digitalna komunikacija ne može zamijeniti stvarnu emocionalnu bliskost, razgovor licem u lice i kvalitetne međuljudske odnose. Ljeto je idealna prilika da mladi provedu više vremena u druženju, sportu, prirodi i drugim aktivnostima koje pozitivno utječu na mentalno zdravlje. Cilj nije odbaciti tehnologiju, nego naučiti njome upravljati, kako tehnologija ne bi upravljala nama, poručuju iz Centra i podsjećaju da su posljedice ovih problema sve izraženije.