ZAGREB – Predsjednik Republike Zoran Milanović izjavio je danas kako smatra da je smanjenje broja ministarstava u Vladi s njih 20 na 16 dobro jer će se lakše obavljati posao, a odluka o tome je diskrecijsko pravo predsjednika Vlade.

“Ako će predsjedniku Vlade biti lakše raditi, onda je to dobro i to je njegovo pravo. To je smanjenje broja ministara, ne broja ministarstava, promijeniti će se nekoliko ploča. To je diskrecijsko pravo premijera”, rekao je novinarima Milanović na Pantovčaku nakon što je dao mandat za sastavljanje Vlade Andreju Plenkoviću.

Kazao je kako će broj službenika ostati isti, kao i broj uprava, ali teško je raspravljati o racionalizaciji kada se nalazimo pred teškim financijskim vremenima.

Podržao sam uglavnom sve Vladine mjere

“Po meni, Vlada ne treba gledati koliko ljudi prima plaće, nego što rade za tu plaću, kakva je njihova produktivnost. Ona je teže mjerljiva nego u privatnom sektoru, teže je mjeriti produktivnost diplomata, poreznih službenika, policajaca i svih onih koji čine državnu administraciju i javni sektor. Ako će to pomoći predsjedniku Vlade, a pomoći će mu jer sa 16 ljudi je jednostavnije raditi nego s 20, tim bolje”, kaže Milanović.

Na pitanje o “tvrdoj kohabitaciji” između njega i premijera odgovorio je kako je podržao uglavnom sve Vladine mjere te joj je pružao podršku.

“Ono oko čega se nismo slagali ili možda nismo razumijevali su nekakve simboličke manifestacije. Moji stavovi su tu poznati, neće se mijenjati, teško da će se mijenjati nakon svih ovih godina i teško da će mijenjati u sljedećih nekoliko godina koliko bih još trebao biti predsjednik. Ako smatram da nešto nije dobro, nije ispravno, da je štetno, reagirat ću. Neke stvari sam i govorio”, rekao je Milanović.

Naglasio je da mu je drago što će jedan potpredsjednik Vlade biti pripadnik manjina, smatra kako je to nastavak “prakse dobrog duha”, što je uvijek podržavao i provodio.

“To nije samo simbolička stvar, to je ono što Hrvatsku kao društvo, kao zajednicu, kao političku zajednicu razlikuje od dosta njezinih susjeda, nažalost dosta”, kazao je Milanović.

“Za dom spremni” treba sankcionirati kao govor mržnje

Na pitanje o zabrani ustaškog pokliča “Za dom spremi” kazao je kako je pitanje hoćemo li ga ubuduće, kao do sada, nespretno tretirati kao narušavanje javnog reda i mira ili ćemo ga sankcionirati kao govor mržnje.

“Nisam čovjek koji voli zabrane, niti sankcije, ali ovdje druge nema. To treba sankcionirati kao kazneno djelo, ali s vrlo blagom kaznom koja će na onome tko se time bude zabavljao ostaviti biljeg da se zna, ali da to bude kažnjivo. Ovo ozlijeđuje mnoge, ali neću ja vršiti pritisak na tu temu, to je sada na volju i savjest onima koji to mogu promijeniti”, istaknuo je.

Govoreći o Zakonu o obnovi Zagreba Milanović je ustvrdio da je Zagreb najzapušteniji grad sa značajnom i ozbiljnom povijesno-urbanom jezgrom, a sada je prilika to promijeniti.

“To je naš grad, to je glavni grad svih Hrvata, to je hrvatski Jeruzalem na neki način. Taj grad bio je zapušten, novaca je bilo kada je u pitanju obnova, međutim ništa se nije radilo, ovo je prilika da i Grad Zagreb i Vlada naprave puno. To je, prije svega, bila odgovornost Grada Zagreba”, rekao je.

Za pretrčavanje Vladi morat će se odgovoriti na više od jednog pitanja

Smatra kako je 76 ruku u Saboru dovoljno za stabilnu Vladu te je premijeru zaželio sve najbolje dodavši kako bi mu bilo drago da su spontanu podršku pružili i oni koji su ideološki i programski bliski njegovoj opciji.

“Očito te suradnje neće biti, od onih koji ubuduće odluče podržavati Vladu očekujem da to vrlo dobro i kvalitetno obrazlože, s obzirom na ‘blage mikrotraume’ koje smo doživjeli s ovim pretrčavanjima i preletavanjima u zadnje četiri godine. Svatko tko se za tako nešto odluči ubuduće će morati odgovoriti na više od jednog pitanja”, ustvrdio je Milanović.

Poručio je također kako očekuje jasnije i točnije pravne okvire sa stajališta Ustava u kojima djeluje Nacionalni stožer civilne zaštite, poput definiranja ovlasti za donošenje mjera i rokova u kojima takav režim vrijedi, a postojeći zakonski okvir nije taj.

“To se može riješiti tako da Vlada ili većina u Saboru predloži prema Članku 17. Ustava na određeno vrijeme određenu razinu suspenzije ljudskih prava u slučajima kakav je ovaj. Na taj način imamo čistiju pravnu situaciju, uređenija smo država, znamo što se i na koje vrijeme može. Takva odluka bi naprosto pravni režim u kojem živimo učinila potpuno čistim i olakšala Vladi posao da to radi. Pozivam sve saborske zastupnike da takav prijedlog, ukoliko dođe do njega, podrže”, kaže Milanović.