Predsjednica će se opet našaliti? Sljedeći tjedan počinju konzultacije o mandataru na Pantovčaku

 Teško je predvidjeti tko će, na koji način i kako sastaviti novu hrvatsku vladu. Ustav RH kaže da predsjednik povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika.

Još prije prijeizborne kampanje spekuliralo se o tome na koji će način – ako izborni rezultati budu tijesni – predsjednica RH procijeniti tko bi mogao uživati povjerenje većine. Iako je petnaestak dana prije izbora GONG pozvao predsjednicu da unaprijed, prije samih izbora, objasni na koji način će procijeniti tko treba prvi dobiti priliku da sastavi Vladu, ona to nije učinila. Njezin posebni ustavno-pravni savjetnik Vladimir Šeks odgovorio je GONG-u da će ona sve svoje dužnosti, prava i obveze vezane uz određivanje mandatara za sastav Vlade obaviti strogo u skladu s odredbama Ustava RH koje se odnose na povjeravanje mandata i da neće dopustiti da na ustavnost njezine odluke itko utječe niti da vrši pritisak na nju. 

Ako se ne bude vidjelo prije, tko je gdje vidjet će se kada bude prvi pokušaj konstituiranja Hrvatskog sabora. Sabor s izabranim zastupnicima morao bi se sastati u roku od 20 dana od objave službenih rezultata izbora. No, može se konstituirati tek tada kada bude izabran i predsjednik Sabora a za to treba imati 76 ruku. Dakle, može biti i dva, tri ili čak i više pokušaja konstituiranja parlamenta. Zato su pregovori o Vladi i pregovori o predsjedniku parlamenta – zapravo isti pregovori i konzultacije.  

Bivši predsjednik RH u dva mandata Stipe Mesić kaže da su prikupljeni potpisi najbolji način da predsjednica procijeni tko ima većinu. Prema tome, u ovom slučaju ne bi trebalo igrati ulogu tko je relativni pobjednik ovako tijesnih izbora, to više što su tri manjinska predstavnika članovi HNS-a i SDP-a pa je stoga broj glasova koalicije Hrvatska raste i Domoljubne koalicije potpuno izjednačen – imaju po 59 osvojenih mandata.

No, u određivanju mandatara Vlade, postoji još jedna ustavna nepreciznost ili nedorečenost. Što se događa ako je bjelodano da nitko nema većinu? Vremenskog roka za konzultacije nema. 

Formiranje Vlade u Saboru

Ustav RH u svojim člancima 110., 111. i 112. ne kaže ništa o tome smije li predsjednica – ako vidi da nitko nema apsolutnu većinu – ići na raspisivanje novih izbora i bez da prethodno imenuje mandatara koji ima 30 dana da pokuša sa sastavom vlade proći u Saboru, a ako ne uspije novih 30 dana. Poslije bi jednaku mogućnost imao drugi mandatar. Odluka predsjednice da »preskoči« imenovanje mandatara i raspiše ponovljene izbore sigurno bi izazvala velike kontroverze. Bi li takva odluka uopće bila ustavna? Dr. Đorđe Gardašević, docent na Katedri ustavnog prava Pravnog fakulteta u Zagrebu, kaže da je naravno jedini trenutak kad se točno zna da netko ima većinu, onda kad on to pokaže na glasanju u Saboru. Sve prije toga je fikcija. Predsjednica RH mora procijeniti tko ima povjerenje većine zastupnika. Ne smije reći da daje mandat onome tko je relativni pobjednik, jer bi time prekršila Ustav. 

On kaže da nije ideja Ustava da predsjednica RH vrlo brzo raspušta Sabor i odluči o novim izborima. Ideja je suprotna – da da mandat onome za kojeg misli da ima apsolutnu većinu i da se onda u Saboru provodi postupak formiranja Vlade. Tamo se raspravlja tko ima a tko nema većinu. Pri formuliranju stajališta da netko zaista uživa povjerenje svih zastupnika u Saboru, a u situaciji da ne raspolaže odgovarajućim potpisima u tom smislu, predsjednica se mora osloniti na ono što joj propisuju Ustav – naime, da je do tog zaključka došla na temelju »raspodjele zastupničkih mandata u Hrvatskom Saboru«, ali i »obavljenih konzultacija«. Drugim riječima, predsjednica bi morala jasno obrazložiti kako je došla do zaključka da smatra da netko uživa povjerenje većine zastupnika, kaže Gardašević. 

Što ako se prilikom konstituiranja novog Sabora ne uspije izabrati predsjednik Sabora? – Onda Sabor naprosto nije konstituiran. Onda se mora ponavljati pokušaj izbora saborskog predsjednika. Stari Sabor je raspušten i u ovom trenutku imamo inter-regnum, kaže Gardašević. 

Ima još jedan mali problem u mogućem tumačenju u tome što se kaže da ako prvi mandatar ne uspije sa svojim prijedlogom vlade u roku od dva mjeseca, tada predsjednica povjerava mandat »drugoj osobi«. Ne piše da je ta osoba mora biti iz neke druge političke opcije. U svakom slučaju, tumači Gardašević, predsjednica ne smije mijenjati kriterij. Ako je prvom mandataru dala mandat po procjeni toga da može prikupiti većinu, tako treba i nastaviti a ne u drugom slučaju dati mandat, na primjer, relativnom pobjedniku izbora. To da predsjednik daje mandat za sastav Vlade je relikt iz ranijih vremena kad je državni poglavar ili kralj davao mandat i potpisivao sve zakone. Ovlast predsjednice u ovakvom sustavu trebala bi biti samo ta da ona pokrene taj postupak a da se onda sve obavlja u Saboru, smatra Gardašević.  

Dr. Sanja Barić, predstojnica katedre ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Rijeci, kaže nam da je nužno poštovati »razumno vrijeme« konzultacija o novoj vladi. Nema spora da je 30 dana neko minimalno »razumno vrijeme« a kaže da postoje mišljenja i da je i 60 dana razumno vrijeme za konzultacije.

Razumno vrijeme

–Ja sam sklonija tome da to razumno vrijeme bude 30 dana jer i tada nije kraj pregovora. Nakon što jedan mandatar dobije mandat, pregovori mogu još uvijek trajati. Što ako ni poslije 30 ili 60 dana nitko nema potporu većine? U tom trenutku nema osnove za interpretaciju – dajmo mandat relativnom pobjedniku ili onome tko je skupio više potpisa, već nakon protoka ranije navedenog »razumnog roka« od 30 do 60 dana, raspisuju se prijevremeni izbori. Jer, predsjednica ne može dati mandat nekome tko ne pokaže da ima većinu svih zastupnika u Hrvatskom saboru, govori Sanja Barić.  

Dragan Zelić iz GONG-a tumači da predsjednica treba provoditi konzultacije sve dok ne utvrdi tko ima većinu. Mora se strogo držati Ustava a to znači da mora provoditi konzultacije i da bi nekome morala povjeriti mandat. A ako se jednom da šansa i ne prođe vlada, da se mora i drugome dati šansa. Može imati uvjerenje da jedan mandatar ima većinu, ali da neki zastupnici promijene mišljenje. Zelić spominje da bi se i nakon ponovljenih izbora mogla dogoditi ista situacija da opet nitko ne može sastaviti vladu. I što onda? Kaže da Ustav daje dovoljno prostora da se problem konstituiranja vlade riješi. Puno energije treba biti uloženo u konzultacije i pregovaranje, kaže on. 

Vidimo da se u javnosti i u medijima stvara atmosfera da bi trebalo što prije oformiti Vladu. Mi u Hrvatskoj nismo navikli na ovakvu situaciju. Ali bez obzira na to, smatramo da treba u cijelosti poštovati demokratsku proceduru. Ako se prekrši ono što je zapisano u Ustavu, bez obzira na to što netko misli o takvim očito nedorečenim ustavnim odredbama – onda je priča svršena, u tom bi slučaju, čini nam se, predsjednica radila protuustavno. 

Preuranjena čestitka

Kolinda Grabar Kitarović u više navrata je ovih devet mjeseci pokazivala pretjeranu sklonost stranci iz koje je došla i predložena za predsjednicu. Nekoliko je puta svojim izjavama jasno izišla iz ustavnih okvira. I u samoj izbornoj noći trebala je održati nešto drukčiji govor od onog koji je održala, jer je bez razloga požurila Domoljubnoj koaliciji čestitati na pobjedi, a vidimo da ta koalicija nije pobijedila. 

Prisjetimo se da je Vladimir Šeks krajem ljeta ničim izazvan tvrdio da će predsjednica »štititi Ustav i raspisati izbore uvidi li da prolazi zadnji ustavni rok« te da predsjednica može raspisati izbore i dok je Sabor još u zasjedanju! A »zadnji ustavni rok« je po Šeksu bio početka prosinca a ne u prvoj polovini veljače 2016., kada je stvarno po Ustavu RH bio posljednji mogući rok održavanja ovih izbora. S obzirom na to da je Šeks uvijek bio više politikant nego ustavno-pravni stručnjak, onda je i takvo puštanje šarenih balona iznad brda Pantovčaka bilo skoro očekivano. Sve u službi HDZ-a. 

Pa je predsjednica jednom »šalom« na Facebooku također cijelom svojom pojavom i ugledom izišla izvan ustavnih okvira. Dok je bila u Kini, sredinom listopada, ogorčena Vladinom izbjegličkom politikom (jer Vlada nije poslala vojsku na granicu) poručila je da je »tehnički ministar Ostojić priznao da ova tehnička vlada nije u stanju voditi zemlju i da meni prepuštaju izvršne ovlasti. Napravit ću to čim mi dopusti Ustav«. 

Tako iz šale u šalu nismo uvijek sigurni kad će se predsjednica opet našaliti, možda ovog puta i puno ozbiljnije nego ikad dosad, sada koristeći glavnu predsjedničku ovlast koju joj Ustav RH pruža – imenovanje mandatara Vlade RH. 

Zbog svog dosadašnjeg iskustva, ne treba vjerovati u njenu nepristranost, ona će vjerojatno biti naklonjena HDZ-u, samo je pitanje što bi to HDZ-u uopće moglo osobito pomoći. O budućoj Vladi ipak odlučuju zastupnici.  