Ministar obrazovanja Željko Jovanović zabrinut je rezultatima ovogodišnje državne mature, koji su najlošiji od uvođenja vanjskog vrednovanja obrazovanja: "To je alarm da što prije uvedemo promjene u sadržaje koji se uče i u načine na koje se poučava."
ZAGREB Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) objavio je rezultate državne mature, koji su u većini predmeta koje su maturanti polagali porazni. Posebno je loša matematika, gdje je prag prolaznosti ove godine spušten na samo 20 posto, a unatoč tom potezu 13 posto maturanata nije uspjelo položiti ispit. Njih 38 posto dobilo je dvojku, više od 30 posto dobar, a samo 3,3 posto ocjenu odličan. Velika većina maturanata iz hrvatskog je dobila trojku, a jednako su loši rezultati i u izbornim predmetima – psihologiji, informatici, pa čak i vjeronauku, iz kojeg učenici redom imaju zaključene petice.
Ministar obrazovanja Željko Jovanović zabrinut je rezultatima ovogodišnje državne mature, koji su najlošiji od uvođenja vanjskog vrednovanja obrazovanja. – To je alarm da što prije uvedemo promjene u sadržaje koji se uče i u načine na koje se poučava. Obzirom na katastrofalne rezultate iz hrvatskog, matematike i informatike moram zaključiti da je pismenost naših maturanata ispodprosječna – kaže Jovanović.
Rezultati državne mature, podsjeća ministar, na tragu su rezultata PISA istraživanja gdje su naši učenici pokazali ispodprosječnost u usporedbi sa svojim europskim vršnjacima u čitalačkim, matematičkim i prirodoslovnim kompetencijama. Jedino u čemu smo čak i bolji je znanje stranih jezika, posebno engleskog, možda i zato što se i nastava i testiranje iz engleskog jezika na državnoj maturi provodi po međunarodnim standardima. Rezultati državne mature i njihova analiza, zaključuje Jovanović, moraju pomoći da škola bude kvalitetnija, a učenici pismeniji i spremniji za život u 21. stoljeću.
Za loše rezultate državne mature Antonije Dulčić, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu (PMF), ne krivi slabo znanje srednjoškolaca, već pogrešan tajming u koji su smješteni ispiti državne mature. »Matura je ove godine premještena na kraj nastavne godine, pa su se učenici morali spremati na brzinu. Smatram da bi maturu trebalo pomaknuti još kasnije, da im se da vremena za pripremu, a vrijeme ispravljanja testova može se skratiti s mjesec dana na dva tjedna«, predlaže Dulčić. Snižavanje praga za prolazak na ispitu iz matematike po njemu je katastrofalan potez, jer se kod budućih studenata stvara dojam da će tako biti i s ispitima na fakultetu.
– Ne možemo ukinuti zahtjevnost ispita i djecu lišiti stresa. On mora postojati, tako je i u životu – zaključuje Dulčić.
