Vlada je drugi put odlučila odgoditi popis stanovništva i on će se umjesto u travnju provesti u rujnu i listopadu ove godine i pritom se poziva na epidemiološku situaciju i posljedice potresa iz prošle godine.

Brojne su europske zemlje odgodile provođenje popisa stanovništva, neke i za sljedeću godinu, sa Stjepanom Štercom s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Fakultetu hrvatskih studija razgovarali smo o tome je li i Hrvatska tako trebala postupiti i provesti popis sljedeće godine u »normalnijim« uvjetima,

Je li Vlada trebala odgoditi popis za sljedeću godinu, kako su to učinile brojne europske zemlje?

– Odgoda popisa stanovništva u ovakvim virusnim okolnostima je logična i očekivana, jer su to uostalom učinile i brojne druge zemlje. Zatvaranje društava i prostora i sve propisane restrikcije kretanja i socijalnog distanciranja nisu okolnosti u kojima se može racionalno provesti takav složeni zahvat. Politici je to i provoditeljima popisa jednostavno objasniti, ali nije jednostavno znanstvenoj i ostaloj javnosti objasniti zašto pripreme za popis stanovništva 31. ožujka ove godine nisu išle svojim standardnim tijekom, zašto se kasnilo s probnim popisom, zašto u kreiranju zakona o popisu stanovništva nisu sudjelovali demografi, zašto nije formiran stručni savjet za popis kao u svim drugim zemljama, zašto nisu u zakonu uvažavane posebnosti graničnih hrvatskih područja, zašto se preporuke EUROSTAT-a primjenjuju kao odrednice, zašto se nije prema posrednim pokazateljima i bazama podataka procijenio broj stanovnika prije popisa, zašto se i temeljem fiktivnog stanovništva iz popisa 2011. rade procjene i još puno takvih zašto. Popis stanovništva trebalo je odgoditi za godinu dana i sve ove upite stručno posložiti, zakonski normirati i ući u popis stanovništva bez političkih predrasuda.

Stjepan Šterc / Foto Marko PRPIĆ/PIXSELL

Devastacija Banovine

S obzirom na to da se veliki broj građana iz Sisačko-moslavačke županije odselio nakon potresa, koliko će vjerodostojan biti popis u toj županiji u ovim uvjetima?

– Demografska je devastacija Sisačko-moslavačke županije već duže vremenska trajnost, a potresna ju je kataklizma učinila još intenzivnijom. Depopulacija, prirodni pad, iseljavanje, starenje i slični negativni procesi su stvarnost pred kojom se ne bi smjelo zatvarati oči. Rujansko i listopadsko popisivanje stanovništva u okolnostima sporosti koju gledamo i devastirajućim slikama pred banovinskom stradalničkom populacijom ne može dati objektivno demografsko stanje. Veliki udio posrednog popisivanja, a s obzirom na ratne posljedice i fiktivnog, rezultate će stalnog stanovništva sasvim sigurno učiniti upitnim. Politizacija popisa stanovništva na Banovini vodit će se po sličnim ili istim obrascima kao i u hrvatskom Podunavlju u popisu stanovništva 2021. godine. Daleko će to biti od vjerodostojnosti.

Već ste upozoravali na to da jedan ukućanin može popisati i članove obitelji koji zapravo nisu prisutni i ne žive s njime u kućanstvu, neki su se odselili i u inozemstvo, pa hoćemo li nakon njega doznati koliko se ljudi zaista odselilo u proteklom desetljeću iz Hrvatske?

– Popis stanovništva zaista je prilika za spoznaju o svim hrvatskim demografskim potencijalima u Hrvatskoj i iseljeništvu, ali ćemo je vrlo vjerojatno propustiti. Moglo se sve to zakonski postaviti, tehnički pripremiti i stručno-znanstveno razložiti s jasnim definicijama obilježja koje nas zanimaju, pogotovo za kasnije procjene, projekcije i sva razvojna planiranja. Kako u Hrvatskoj ništa ne može proći bez političkog uplitanja i kontrole, popis stanovništva neće ponuditi egzaktnu sliku iseljavanja, ali puno posrednih pokazatelja (starenje stanovništva, smanjivanje broja učenika osnovnih i srednjih škola, pad rodnosti, rast smrtnosti i slično) dovoljno potvrđuje razinu hrvatske demografske destrukcije.

Hrvatska budućnost

Je li odgoda popisa i promjena zakona radi novog datuma bila prilika Vladi za još neke izmjene? Što bi se prema vašem mišljenju trebalo promijeniti da bi popis bio vjerodostojan?

– Odgoda je popisa stanovništava za godinu dana u svim navedenim okolnostima stvarno bila prilika za odgovorniji pristup prevažnoj provedbi za hrvatsku budućnost. Povrat političkog postupanja oko popisa struci, recenziju zakona i osnovnih obilježja u popisnici povjeriti znanstvenicima, definirati stalno stanovništvo prema preporukama EUROSTAT-a i hrvatskim posebnostima, namjeru prebivanja detaljnije obrazložiti, posredno popisivanje smanjiti na minimum, uvesti registar stanovništva i teritorijalnih jedinica, razdvojiti nacionalnu pripadnost od etničke, jasno definirati privremeno odsutno stanovništvo i slično.

Što bi se time dobilo?

– Dobila bi se stvarna demografska slika Hrvatske na kojoj se ne bi mogla graditi politička postupanja, dobila bi se osnova za sva razvojna planiranja hrvatske budućnosti, dobio bi se realni demografski domicilni potencijal, znala bi se razina iseljavanja i konačno, dobila bi se potvrda važnosti najvažnijeg sadržaja i faktora u društvu i prostoru.