ZAGREB   U izjednačenim i neizvjesnim izborima mnogo događaja i tema može presudno utjecati na izbor pobjednika, pa je onda to svakako i glavni politički događaj ove godine – velika izbjeglička (i migrantska) kriza.  Prve izbjeglice ušle su u Hrvatsku 15. rujna.

U ova 43 dana u prijeizbornim anketama malo se toga promijenilo u rejtinzima dvije glavne konkurentske koalicije. Moglo bi se iz toga zaključiti da izbjeglička kriza neće imati presudniji utjecaj na rezultat izbora.  Čini se da najveći problemi tek počinju i da je sada svim građanima jasno da će izbjeglička kriza u Europi trajati mjesecima, a u različitim oblicima sigurno i godinama. Situacija ne bi trebala bitno eskalirati u idućim danima do izbora, a poslije – tko zna.

Na nekim našim portalima smo svjedocima genocidnih bolesničkih provala mržnje prema izbjeglicama (zazivanje Hitlera, plinskih komora i slično), no toga ima i u drugim zemljama i to naravno ne govori ništa o tome što naša javnost misli o ponašanju Vlade u ovoj krizi. Ne govori možda čak niti o tome za koga misle glasati takve spodobe.

Ni mat ni pat

Dr. Ivan Rimac, profesor Pravnog fakulteta, misli da prolazak više od 260.000 izbjeglica još uvijek ne može bitnije utjecati na izbore. Hrvatska nije niti u mat, niti u pat poziciji. A ponašanje Slovenije se uklapa u model ponašanja zemalja koje su na izbjegličkoj ruti . Uvijek ona sljedeća zemlja krivi za svoje propuste onu zemlju iz koje izbjeglice dolaze – govori Rimac.

– Mi smo se ljutili na Srbe, a sad Slovenci na Hrvate. Izgleda da će tako ići u krug, bez obzira na dogovore. Ali, velik je pomak što je EU sada odlučio sazvati šefove zemalja na ruti i donekle moderirati te susjedske strasti. Jasno da se neke izjave šalju u javnost zbog unutarnjepolitičkih potreba i da se ne treba miješati u unutarnje odnose druge zemlje. Uvijek se traži neki vanjski krivac da bi se u javnosti pokušali umanjiti svoji problemi. Do trenutka izbora, stvari će funkcionirati na način kao i dosad – misli Rimac.

Nešto drukčije misli dr. Anđelko Milardović, utemeljitelj Instituta za europske i globalizacijske studije.

– Svatko će u ovih desetak dana nastojati eksploatirati ovu temu, dobiti neke bodove preko leđa tih ljudi. A rasprava bi trebala ići u pravcu definiranja emigrantske-ekonomske politike, azilantske i demografske politike, no ni naznake toga nijedna stranka nema u svom programu – govori Milardović.

Status quo

Milardović smatra da kriza trenutačno više pogoduje HDZ-u. Milanović je u Bruxellesu kazao da je predložen plan koji nije moguće provesti i Milardoviću se čini da ide prema tome da će se izbjeglice u većem broju trebati zadržavati u zemljama na ruti, pa znači i u Hrvatskoj. Ako bude tako, onda bi to mogla biti otegotna okolnost za Milanovića i koaliciju lijevog centra. Ali, to su kratkoročni dobici, govori on.  Milardović smatra da je i model SDP-a i model HDZ-a u ovoj izbjegličkoj krizi – model statusa quo. Trebalo bi otvoriti javnu raspravu o svemu tome. Iako je kriza globalna, i svaka zemlja za sebe mora imati rješenje.