GROŽNJAN U sklopu 22. motovunske ljetne škole unapređenja zdravlja, na tečaju »Mediji i zdravlje« u Grožnjanu predstavnici političkih stranaka – SDP-a, IDS-a, Hrvatskih laburista i ORaH-a predstavili su u subotu zdravstvene politike svojih stranaka, a ministar zdravlja Siniša Varga, govoreći u ime SDP-a, rekao je da je cilj aktualne zdravstvene politike u sljedećih pet godina produžiti životni vijek za dvije godine.

Ministar Varga je istaknuo kako je cilj zdravstvene politike ostvarenje svakome dostupne kvalitetne zdravstvene usluge bez povećanja participacija i cijena polica zdravstvenog osiguranja, s tim da se životni vijek u roku od sljedećih pet godina produlji za dvije godine.

To se nastoji ostvariti nacionalnim programom reformi kroz osam mjera prihvaćenih kod MMF-a, Europske komisije i Svjetske banke. Među onim što je postignuto, Varga je izdvojio novi model ugovaranja s bolnicama, kvalitetniji rad primarne zdravstvene zaštite, transparentniji sustav i izlazak HZZO iz državne riznice. Predstavio je plan izgradnje novih bolnica, poput pulske u gradnji i planirane riječke, te obnove i dogradnje niza bolnica u zemlji.

Napomenuo je da se boljim korištenjem europskih fondova, uključenjem zdravstvenog turizma u javni i jačanjem u privatnom sektoru te jačanjem kliničkih istraživanja u bolnicama može ostvariti oko 500 milijuna kuna novih prihoda.

Stipe Drmić je u ime Hrvatskih laburista – stranke rada kao probleme hrvatskog zdravstvenog sustava izdvojio korupciju, stanačko rukovođenje i dozvoljavanje sukoba interesa. Ustvrdio je da nema razloga za hitni psotupak donošenje novih zakona o zdravstvu. Važno je ukinuti nelojalnu konkurenciju privatnog i javnog u sustavu, istaknuo je.

Organizatori tečaja »Mediji i zdravlje« među ostalim je i Hrvatsko novinarsko društvo (HND), Zbor zdravstvenih i medicinskih novinara u partnerstvu s Hrvatskom mrežom zdravih gradova, Hrvatskim društvom za javno zdravstvo.

Skup je zamišljen kao vodeće mjesto za susret i predstavljanje važnih tema u zdravstvu te otvorene rasprave o budućnosti zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Na skupu svake godine sudjeluju ministri, ravnatelji zdravstvenih ustanova, hrvatski novinari koji prate zdravstvo predstavnici farmaceutskog sektora, zdravstvene administracije i nevladinih udruga.

Novi predsjednik Hrvatske liječničke komore Trpimir Goluža danas je u Grožnjanu, na tečaju “Mediji i zdravstvo”, ocjenjujući stanje zdrravstvenog sustava u zemlji, kazao da je jedan od najvažnijih ciljeva zaustaviti odljev pameti, odnosno liječnika iz Hrvatske te potom ostvariti uvjet za povratak onih koji su otišli.

Neki od razloga odlaska liječnika su, kazao je, što se ne poštuju zakonske odredbe poput onih u zakonu o radu pa i europskih direktiva o radnom vremenu, neprimjereni uvjeti rada, neodgovrajuća primanja u odnosu na one u inozemstvu te problemi u napredovanju i ostvarenju profesionalnih ambicija. Uputio je poruku političarima da su im liječnici partneri. Želimo unaprijediti vašu i našu situaciju i najbolje poznamo sustav. Dopustite da vam pomognemo”, istaknuo je.

Očekivanja od buduće vlasti, bez obzira koja politička opcija pobijedi, u HLK su poštivanje specifičnosti liječničkog poziva, potpisivanje strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike, unapređenje uvjeta njihova rada, omogućavanje dodatnog rada, stručnog usavršavanje te jasniji kriteriji napredovanja uz materijalno poticanje rada u manje atraktivnim životnim sredinama. Nužan je najširi društveni konsenzus da bi se mogle ostvariti zdravstvene reforme, rekao je.

Davor Štimac, sanacijski upravitelj riječkoga KBC, u svojstvu člana predsjedništva Hrvatskog liječničkog zbora je izrazio očekivanja od buduće vlasti da ima razumijevanja za potrebe pacijenata, ali i liječnika i da će povećati ulaganja u zdravstveni sustav. HLZ je distanciran prema politici članovi su pripadnici raznih stranaka, rekao je dodajući da je odnos zbora prema politici suradnički, savjetodavan, neutralan, ali kritički.

Ravnatelj udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković kao ključni problem hrvatskog zdratvstva je istaknuo hrvatsko gospodarstvo.

Istaknuo je kako je izrazito nepovoljan odnos aktivnih i neaktivnih zdravstvenih osiguranika. Ocijenio je da je hrvatski zdravstveni sustav jako dobar jer ostvaruje dobre rezultate s malo novca.

Istaknuo je da je potreban konsenzus u definiranju zdravstvene politike zemlje i to svih političkih stranaka te dionika u sustavu. Bitno je bolje definirati odnos privatnog i javnog, statuse domova zdravlja i liječnika koncesionara. založio se za uključenje liječnika u procese kolektivnog pregovaranja. Jurković je rekao da je za sustav nužno osigurati dodatnih dvije milijarde kuna da ne bi stvarao nove dugove.