Dalibor Vidović

“Policija je pogriješila, ali ne zbog zataškavanja nego zbog neznanja”: Kriminalist analizira slučaj Platak

Vanja Vesić

Dogodilo se kazneno djelo u pokušaju - Dalibor Vidović / Foto: G. KOVAČIĆ/PIXSELL

Dogodilo se kazneno djelo u pokušaju - Dalibor Vidović / Foto: G. KOVAČIĆ/PIXSELL

Ovdje nije riječ o nasilničkom ponašanju, već o pokušaju nanošenja teške tjelesne ozljede, kaže Dalibor Vidović



ZAGREB – Napadači na Platku morali su biti prijavljeni za kazneno djelo nanošenja teških tjelesnih ozljeda u pokušaju, a ne prekršajno, čime je policija pokazala nepoznavanje kaznenog prava i postupanje »linijom manjeg otpora«. Zaključak je to Dalibora Vidovića, pravnika i specijalista kriminalističkog istraživanja, doktoranda studija iz kaznenopravnih znanosti koji je jučer reagirao za naš list.


Na tragu je to prethodnih mišljenja pravnika da je policija pogriješila. Vidović upozorava da se s obzirom na svoje dosadašnje iskustvo rada u hrvatskim pravosudnim tijelima isti problem ponavlja i da su ovakvi fizički napadi pogrešno kvalificirani kao prekršaj, ali u pravilu ne dobivaju medijsku pažnju i mogućnost preispitivanja u javnosti.


Svjesni posljedica


– Događaj na Platku je u centar pozornosti dospio prvenstveno zbog toga što su žrtve pripadnici HGSS-a, što je zapravo sasvim nebitno – svaki građanin, ma tko bio, ima pravo na sigurnost i zaštitu od fizičkih napada. Problem je što tijela kaznenog progona ovakve napade u pravilu kvalificiraju kao prekršaje, mada su ostvarena obilježja kaznenog djela. To ne rade s namjerom zataškavanja, uzrok je njihovo nepoznavanje kaznenog prava.




Društveni interes je da se ovakve napade procesuira kao kaznena djela, a ne kao prekršaje, jer se na taj način – težim kažnjavanjem i slanjem poruke da se radi o ozbiljnijim povredama društvenih vrijednosti, postiže svrha kažnjavanja, odnosno smanjuje se buduća stopa kriminaliteta, tj. broj i težina takvih napada, upozorava Vidović, precizno analizirajući kako je došlo do pogrešnog zaključivanja policije.


– Smatram da u ovom slučaju nisu ostvarena obilježja kaznenog djela nasilničkog ponašanja, o čemu se u medijima najviše spekulira. Radi se o pokušaju nanošenja teške tjelesne ozljede. Dakle, kad počinitelj nogom udara žrtvu koja se nalazi na tlu, kao i u slučaju kad »prema nečijem vratu zamahne snowboardom koji ima oštar rub poput noža«, ostvaruju se obilježja pokušaja kaznenog djela nanošenja teške tjelesne ozljede.


Policija najčešće kazneno djelo teške tjelesne ozljede prepoznaje samo kad je ono dovršeno, tj. kad se medicinski utvrde teške tjelesne ozljede.


U ovom slučaju ozljede su ostale lakše, ali djelovanje počinitelja bilo je prikladno da nanese teške tjelesne ozljede – udaranje u glavu nogom, posebno kad se radi o sportašu koji poznaje borilačke vještine, kao i zamahivanje oštrim boardom, prema općem životnom iskustvu može dovesti do teških tjelesnih ozljeda. Da bi se radilo o počinjenju ovog kaznenog djela, bitno je da počinitelj postupa s namjerom, ali ona ne mora biti izravna, već može biti i neizravna.


To znači da nije potrebno da je počinitelj baš želio nanijeti tešku tjelesnu ozljedu – dovoljno je da je bio svjestan, s obzirom na svoje dosadašnje životno iskustvo, da takvim udarcima/zamahivanjima može nanijeti tešku ozljedu, te da je na to pristao. Dakle, u glavi je imao sljedeću misao: »Ja ga želim udariti, ne želim ga teško ozlijediti, želim ga samo udariti kako bih se iskalio, ali sam svjestan da takav udarac može prouzročiti tešku tjelesnu ozljedu i ja na to pristajem, tj. svejedno ću ga udariti, mada sam svjestan da može doći do takve ozljede«, objasnio je ekspert.


Odredbe zakona


Vidović je u interesantnoj analizi upozorio na ključnu činjenicu da je policija trebala imati uporište u odredbama čl. 118. Kaznenog zakona, nanošenje teških tjelesnih ozljeda, koji propisuje da će se počinitelja kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Bitno je napomenuti da pokušaj nije kažnjiv za svako kazneno djelo, osim ako je posebno propisano ili ako se radi o kaznenom djelu za koje je propisana kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina. Pojednostavljeno rečeno, u ovom slučaju ispunjeni su uvjeti za sankcioniranje kaznenog djela u pokušaju, naglašava Vidović, otklanjajući sumnje da je u pozadini blažeg kažnjavanja bilo pokušaja policijskog zataškavanja.


– Vidjeti uzrok u nekakvom zataškavanju, hadezeovštini, umreženosti i slično, posljedica je potcjenjivanja razine nekompetencije osoba kojima je posao da kvalificiraju djelo, ističe Vidović, aludirajući na prethodne napise da je jedan od nasilnika sin lokalnog HDZ-ovca u upravi šumarije.


Napad na Zdravka Mamića


Dalibor Vidović podsjeća na sličan slučaj, nekadašnjeg neprikosnovenog gazde NK Dinama i aktualnog bjegunca od domaćeg pravosuđa Zdravka Mamića. U incidentu u lipnju 2017. žrtva napada bio je, sasvim neočekivano, sam Mamić. Snažan mladić udario ga je šakom u glavu na rivi u Bolu na Braču i prošao s prekršajnom prijavom samo zato jer napadnuti nije zadobio teške ozljede. Iako nije oportuno uspoređivati ova dva incidenta, Vidović je htio naglasiti da se policijska nekompetencija iskazala i u prethodnim medijski eksponiranim slučajevima, za koje se u javnosti unaprijed očekuju neki predvidljiviji scenariji.