Ministar financija Zdravko Marić / Foto D. Lovrović
Prijašnje Vlade, i ona Jadranke Kosor i ona Zorana Milanovića, već su na tim rashodima smanjile potrošnju i pred novom je Vladom odluka hoće li rezati određena prava koja se građanima isplaćuju iz proračuna
ZAGREB
O detaljima analize naši sugovornici ne žele govoriti, ali napominju da je malo kome tko se posljednjih godina bavio javnim financijama, nešto u proračunu velika tajna. Ako se želi doista smanjiti neravnoteža između dohodovne i rashodovne strane proračuna, kako je to nedavno na Facebooku najavio i prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko, kozmetičke intervencije na materijalnim rashodima ili intelektualnim uslugama neće biti dovoljne.
Nema većih nameta
Prijašnje Vlade, i ona Jadranke Kosor i ona Zorana Milanovića, već su na tim rashodima smanjile potrošnju i pred novom je Vladom odluka hoće li rezati određena prava koja se građanima isplaćuju iz proračuna.
– Zabluda je da se kresanjem materijalnih rashoda, manjim troškovima za struju i naftu, iako je to dobrodošlo i nužno, može radikalno mijenjati hrvatski proračun. Prošla je Vlada to shvatila i da ne bi dirala u stečena prava, odlučila se na povećanje PDV-a na 25 posto. O bilo kakvom povećanju proračunskih nameta više nema ni govora. Mi godinama samo povećavamo porezna opterećenja, a smanjujemo poreznu bazu. Dakle, morat ćemo razgovarati o svakoj stavci u proračunu – kaže naš sugovornik u Vladi.
Radovi na Pelješkom mostu ovisno o priljevu novca
Konačno bi u ovoj godini trebalo biti jasno i koliko će novca Hrvatska dobiti iz EU fondova za gradnju Pelješkog mosta, pa bi i na tom projektu trebali početi radovi.
U prošloj godini iz EU fondova povučeno je 556 milijuna eura, oko 200 milijuna je bila domaća komponenta. U sadašnjoj su Vladi, tvrde, svjesni toga da su njihovi prethodnici planirali povući više od sedam milijardi kuna iz europskog proračuna, pa ističu kako neće biti dovoljne samo dobre želje kako bi se njihov plan za ovu godinu doista i ostvario.
No, problem je što većina onoga što se prikupi u proračun, ode na isplatu zakonom utvrđenih prava ili na kamate. Samo mirovine godišnje koštaju 36 milijardi kuna, oko 30 milijardi kuna ode na plaće ako se uključi zdravstvo, ostali troškovi u zdravstvu pojedu dodatnih 20 milijardi, oko 12 milijardi kuna državu koštaju kamate, a desetak milijardi kuna na državnoj i lokalnoj razini ode na socijalne naknade poput dječjih doplataka, rodiljnih naknada, naknada nezaposlenima i pomoći socijalno ugroženim građanima. Uz to, ove godine državu opterećuje i dodatnih 1,8 milijardi kuna koliko bi, prema ugovorima s javnim sektorom, trebalo dati za povećanje plaća. Hrvatska gotovo četiri milijarde kuna mora uplatiti i u proračun Europske unije.
Neizbježna odluka
Zato će pred premijerom Tihomirom Oreškovićem i njegovim suradnicima biti procjena imaju li političku podršku za smanjenje nekih od tih prava ukoliko doista žele značajnije smanjiti proračunski deficit već u ovoj godini, jer rast BDP-a sasvim sigurno neće donijeti povećanje prihoda koje bi pomoglo da se takva odluka izbjegne. Pri tome moraju voditi računa da njihovi potezi ne ugroze gospodarski rast koji se Hrvatskoj konačno dogodio nakon šest godina recesije.
Veliku nadu u Vladi polažu u povlačenje novca iz fondova Europske unije za projekte koji će ipak pridonijeti rastu gospodarstva, bilo u prometnoj infrastrukturi, zaštiti okoliša i zbrinjavanju otpada ili ruralnom razvoju. Za te će projekte, najavljuju iz Vlade, država osigurati svaku potrebnu kunu u proračunu za nacionalnu komponentu.
Plan je da se u ovoj godini, kako doznajemo, na projekte koji se financiraju iz EU fondova potroši oko milijardu eura, od čega bi se 800 milijuna eura povuklo iz EU proračuna, dok bi ostatak bio domaća komponenta. Naši sugovornici iz Vlade ističu kako su pri tome uglavnom »osuđeni« na projekte koje je pripremala bivša administracija te da će ih nastojati ubrzati, ali da će se rezultati rada na više od 200 natječaja planiranih za ovu godinu, jače osjetiti u 2017. godini.
