ZAGREB – Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta počinje ponovo danas, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen već u srijedu 15. rujna drži govor o stanju Europske unije.
Očekuje se da će Ursula von der Leyen predstaviti rezultate rada Komisije u protekloj godini, posebno u rješavanju zdravstvene i gospodarske krize uzrokovane bolešću COVID-19. Također će zastupnicima u Europskom parlamentu iznijeti svoju viziju odgovora na izazove s kojima se EU suočava, uključujući gospodarski oporavak, borbu protiv klimatskih promjena, program digitalizacije i Konferenciju o budućnosti Europe.

Zastupnici će u svojim odgovorima ocijeniti rad Komisije, a godišnja rasprava o stanju Unije prilika je za zastupnike da pomno ispitaju rad i planove Europske komisije te da pomognu u usmjeravanju politika EU-a. Prije toga, već u utorak, EP će raspravljati o humanitarnoj i sigurnoj situaciji u Afganistanu. Zastupnici će također raspravljati i glasati i o dvama zakonima za jačanje Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti i bolje rješavanje prekograničnih prijetnji zdravlju, jer naravno pandemija i dalje zahtijeva stalno držanje pod kontrolom situacije s koronavirusom.

Kulturni razvoj

No, posljednje veliko istraživanje koje je EP proveo među građanima svih članica EU-a i na uzorku od preko 25.000 stanovnika, a u kojem su anketirani i građani Hrvatske, pokazalo je zanimljive rezultate po kojima je tema zdravstva trenutačno tek peta po važnosti za građane EU-a – prioritet je za njih borba protiv klimatskih promjena, potom mjere za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti, pa ekonomija i nova radna mjesta, zatim borba protiv terorizma i organiziranog kriminala, a tek onda javno zdravstvo, pa na šestom mjestu migracije itd. Iz toga bi se dalo zaključiti da je za Europljane COVID-kriza apsolvirana tema.

O svemu ovome bilo je među ostalim riječi i na skupu koji je za hrvatske medije organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj u sklopu Fažana Media festa, gdje su otvorene brojne teme – o budućnosti EU-a, regulaciji razvoja i primjene umjetne inteligencije, europskom Zelenom planu, programu EuropaKultura i ulozi kreativne industrije, te naravno o nezaobilaznoj temi europskih fondova za medije unutar programa DESK Kreativna Europa. U sedmogodišnjem budžetu EU-a, naime, odobreno je čak dvije i pol milijarde eura za kulturne programe i podršku tom sektoru koji je bio među najpogođenijima u pandemiji.

To je čak za 36 posto više nego u prethodnom višegodišnjem proračunu, pri čemu posebno raste podrška ženskom stvaralaštvu. Na panelu posvećenom kulturnom razvoju o problemima su govorile književnica Ivana Regar i redateljica Arijana Lekić-Fridrih, posebno istaknuvši probleme koje imaju mali nezavisni umjetnici koji često nisu u sustavu velikih institucija, a nemaju ni prijavljene obrte nego su samostalni umjetnici, te na taj način teško mogu aplicirati na bilo kakva europska sredstva. Digitalni mediji bili su spas za umjetnike u vremenu pandemije, ali većinu kulture ipak čini interakcija s publikom, zato je proteklih godinu i pol bilo posebno teško baš za ljude u tom sektoru jer neki od njih teško mogu dokazivati svoj rad, složile su se sudionice panela. No, unutar hrvatskog Ministarstva kulture postoji DESK Kreativna kultura koja kroz nacionalni pristup omogućuje hrvatskim umjetnicima da do europskih sredstava ipak dođu, a čelnica Ureda EP-a u Hrvatskoj Violeta Simeonova-Staničić najavila je u tom kontekstu za prosinac i konferenciju o položaju prekarnih radnika u EU-u i u Hrvatskoj, ne samo iz sektora kulture, nego svih djelatnosti u kojima je praksa privremeno zapošljavanje.

Europske teme

»U situacijama kad se novac iz europskih fondova ne može izravno distribuirati do korisnika, jer se to čini putem nacionalnih okvira i institucija, naš ured može otvaranjem vrućih društvenih tema ipak pomoći u tome da predstavlja nove agende u hrvatskom društvu. Slično je bilo i s programima u školstvu, s kojima smo obilazili Hrvatsku na temi aktivnog građanstva, i u dijelu škola koje su sudjelovale izravno u našim programima, primjerice u gimnaziji u Krku i drugim mjestima, mi smo praktički pomogli uvođenju građanskog odgoja u tim sredinama. Kasnija istraživanja su pokazala da su ti programi itekako utjecali na gimnazijalce kod odluka kako dalje nastaviti školovanje. Mnogi su se zainteresirali za europske teme i danas su stručnjaci u tim područjima. Za nas takva vrsta rada znači investiciju u društvo, pa stoga sada smatramo da je vrijeme da se otvori tema prekarnog rada, a njega možda najviše ima baš u sektoru kulture koji, srećom, u ovom višegodišnjem proračunu ima zaista velik skok sredstava na raspolaganju«, kazala je Simeonova-Staničić, koja je sa svojim suradnicima Barbarom Peranić te Markom Bokom i Andreom Čović-Vidović zadnjih godina sudjelovala u provedbi cijelog niza konkretnih programa EP-a u Hrvatskoj.

Kad je riječ o korištenju EU novca u sektoru kulture, tu je i pitanje medija koji su u krizi također bili pogođeni – preko 50 posto novca osiguranog za kulturni sektor zapravo će biti usmjeren prema audiovizualnom sektoru i samim medijima, a čak devet posto prema medijima koji pokrivaju informativne sadržaje, pa i podcast sadržaje, kao i za nove aplikacije, što je ogromna šansa za njih. EU pritom podržava medije i u borbi protiv SLAPP tužbi kojima se izravno radi pritisak na novinare. Hrvatska je u vrhu neslavne ljestvice među europskim državama po tom pitanju, istaknuo je član odbora za kulturu EP-a zastupnik Predrag Fred Matić.

– Objavljen je već niz natječaja za podršku medijima, a Ministarstvo kulture radi na tome da objedini sve informacije i sve procedure na jednom mjestu kroz međusektorsku suradnju, i tako i pomogne medijima u Hrvatskoj da ostvare mogućnosti koje imaju unutar novog višegodišnjeg proračuna, poručila je Anja Jelavić, ravnateljica uprave za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove.