Inflacija

Počelo je! Dio klijenata već je dobio povećane rate kredita, prosječno su više za 685 kuna godišnje

Aneli Dragojević Mijatović

Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Šestomjesečni EURIBOR porastao je za 0,468, pa je u skladu s time rasla i kamata kod kredita uz valutnu klauzulu u euru



Korisnicima kredita uz promjenjivu kamatnu stopu, ugovorenih prije 9. siječnja 2013., a kojima se kamatna stopa usklađuje dvaput godišnje, 1. srpnja i 1. siječnja, Erste banka poslala je dopis u kojem ih izvještava o promjeni varijabilnog dijela kamatne stope koji ovisi o kretanju referentnih stopa – šestomjesečnog EURIBOR-a za eurske kredite, odnosno šestomjesečne Nacionalne referentne stope 2 (NRS2) za kunske kredite.


Vrijednost šestomjesečnog EURIBOR-a na 1. lipnja ove godine iznosila je minus 0,068, što u odnosu na njegovu vrijednost na dan 1. prosinca prošle (kada je kod ovih kredita rađeno posljednje usklađivanje kamatne stope) predstavlja porast od 0,468. U skladu s tim, kod kredita uz valutnu klauzulu u euru, podignutih prije 9. siječnja 2013., a koji su vezani uz ovu referentnu stopu, kamatna stopa u sljedećem šestomjesečnom razdoblju bit će veća 0,468 postotnih bodova, potvrdili su u Erste banci. To novo šestomjesečno razdoblje počelo je dakle s 1. srpnja, odnosno od jučer, pa tako od jučer dio klijenata koji imaju ugovorene kamate uz euribor – plaća veće stope.


Ne raste marža


Konkretno je u Erste banci navedenim promjenama obuhvaćeno oko 2.200 klijenata, odnosno kreditnih partija, od ukupno nešto manje od 45.000 kreditnih partija građana s promjenjivom kamatnom stopom, koliko ih ima u portfelju Erste banke. Daju primjer što to znači za visinu mjesečne rate. Primjerice, kredit odobren 2007. na iznos od 75.000 eura na 300 mjeseci, koji trenutno ima ostatak duga od 37.398,69 eura, i uz preostali rok otplate od 115 mjeseci, prije promjene imao je mjesečni anuitet 371,63 eura, uz kamatnu stopu 2,965 posto, a nakon povećanja vrijednosti 6-mjesečnog euribora iznos mjesečnog anuiteta je 379,24 eura, uz kamatnu stopu od 3,433 posto. Dakle, mjesečno će korisnik plaćati 7,61 euro više, što je oko 57 kuna više, dok će na godišnjoj razini morati izdvajati 91,32 eura više ili 685 kuna više (tečaj 7,5). Naravno, povećanje ovisi o parametrima konkretnog kredita.




U Ersteu kažu da je porast kamatne stope isključivo uzrokovan rastom referentnog parametra, odnosno da fiksni dio kamatne stope (marža) nije povećavan. Vele da je nakon dužeg perioda postupnog pada kamata to bilo i za očekivati “pod utjecajem inflatornih kretanja, reperkusija za smjer monetarne politike, posebno ECB-a, ali i globalnih geopolitičkih događanja”. Kažu, međutim, da je transmisija rasta referentnih kamatnih stopa brža kod klijenata s kreditom vezanim uz EURIBOR, dok će za one s NRS-om rast tereta otplate biti postupan i uz vremenski odmak u skladu s prirodom određivanja te stope.


– Vrijednost 6-mjesečnog NRS2 1. lipnja iznosila je 0,06, u odnosu na 0,07 koliko je iznosila 1. prosinca lani, kad je rađeno posljednje usklađivanje kamatne stope. Shodno tome, kod kunskih kredita podignutih prije 9. siječnja 2013., a koji su vezani uz ovu referentnu stopu, kamatna stopa će u novom razdoblju biti manja za 0,01 postotni bod, tumače u Ersteu. Kod kredita podignutih u Erste banci nakon 9. siječnja 2013. usklađivanje kamatnih stopa s kretanjem referentnih vrijednosti obavlja se naime jednom godišnje (krediti uz 12m EURIBOR) ili dva puta godišnje (krediti vezani uz NRS), ovisno o mjesecu u kojem je kredit podignut, a uzimajući u obzir vrijednost referentne stope na prvi dan prethodnog mjeseca.


Prebacivanje u fiksnu


– Imajući u vidu činjenicu da će trend kretanja kamatnih stopa vrlo vjerojatno biti uzlazan u idućim godinama, načelni savjet ili sugestija klijentima išla bi u smjeru pojačane orijentacije prema zaštiti od takvog eventualnog porasta. Erste banka već niz godina nudi mogućnost promjene vrste kamatne stope iz promjenjive u fiksnu ili kombiniranu kamatnu stopu. Riječ je o jednostavnoj proceduri koja uključuje potpisivanje aneksa ugovoru te njegovu solemnizaciju. Osim troškova javnog bilježnika, sama promjena kamatne stope ne iziskuje dodatne troškove za klijenta. Međutim, eventualna promjena kamatne stope iz promjenjive u fiksnu individualna je odluka svakog pojedinog korisnika kredita koji je donosi temeljem vlastite procjene dugoročne isplativosti takvog koraka. Naime, odabirom fiksne stope klijenti imaju mogućnost zaštititi se od rizika mogućeg rasta referentnih kamatnih stopa u budućnosti. S druge strane, klijenti koji nastave koristiti promjenjivu stopu i dalje će snositi dio rizika njezinog mogućeg rasta u budućem razdoblju, ali će istovremeno ona u ovom trenutku biti niža u odnosu na fiksnu, poručuju iz Erste banke.


Uz euribor vezano 18 posto kredita


Rast euribora tržišni je parametar koji utječe na klijente svih banaka koje su im plasirale kredite uz promjenjivu euribor referentnu stopu. Uz promjenjivu stopu plasirano je čak 38 posto kredita na hrvatskom tržištu, a konkretno uz euribor, koji sada raste, oko 18 posto. Erste o tome otvoreno govori, drugi zasad nisu tako konkretni. Iz Raiffeisen banke poručuju da će s jedne strane kamatne stope za korisnike kredita tendirati porastu, sa spomenute osnove rasta ključnih stopa, dok će s druge tendirati smanjivanju, uslijed pada premije rizičnosti lokalnog tržišta zbog ulaska u eurozonu. Zaključuju da, “iako je nezahvalno prognozirati koji će utjecaj prevladati, veći su izgledi za porast kamatnih stopa”. Iz OTP banke pak vele da su kamatne stope vidljive na njihovim internetskim stranicama, te ih nemaju najmeru u skorije vrijeme korigirati.


Zakonska ograničenja rasta


U Ersteu tumače da jedan dio korisnika kredita kojima dakle rastu kamate neće imati baš onoliko povećanje kamatne stope po svom kreditu (0,468 postotnih bodova) jer se, kažu, kamatne stope moraju usporediti i sa zakonima reguliranim maksimalnim visinama kamatnih stopa koje se izračunavaju svakih šest mjeseci odvojeno po vrsti i valuti kredita. Tako je primjerice maksimalna kamatna stopa na kredite u eurima od 1. srpnja 2022. 4,053 posto, dok je 1. siječnja 2022. maksimalna stopa za te kredite iznosila 4,187 posto. Zakoni koji reguliraju ove kamatne stope su Zakon o obveznim odnosima, Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, Zakon o potrošačkom kreditiranju te Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju.