Zelena tranzicija i digitalna transformacija predstavlja dva temeljna cilja Europske unije u nadolazećoj financijskoj perspektivi i nakon nje. Zeleno i digitalno dvije su ključne riječi i unutar okvira Mehanizma oporavka i otpornosti EU-a koji Republici Hrvatskoj u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u idućim godinama donosi 2,2 milijarde kuna za razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma. Sredstva na raspolaganju izvrsna su prilika za ostvarivanje napretka jedne od naših najvažnijih gospodarskih grana te reformu turističkog sektora kroz investicije koje pridonose zelenoj i digitalnoj transformaciji i društvenoj održivosti turizma, a čak 60 posto sredstava namijenjeno je ulaganjima u prilagodbu privatnog sektora načelima održivosti, dok će se preostala sredstva usmjeriti u javnu turističku infrastrukturu.

Utrka za ostvarivanje bespovratnih sredstava započela je prošloga tjedna kad je Ministarstvo objavilo javne pozive, a očekuje se da će ove povijesno velike potpore biti generator pozitivnih promjena za regionalni razvoj, društvo i gospodarstvo u cjelini. Naravno, za povlačenje sredstava zasigurno će biti potrebno znanje i iskustvo, a upravo će navedeno, kao i potencijal naše regije za zelenu tranziciju i turistički napredak te Nacionalni plan oporavka i otpornosti i Strategija održivog turizma, biti glavna tema konferencije Novog lista »Zelena i digitalna transformacija turizma – prilike za Kvarner, Istru, Gorski kotar i Liku«. Konferenciju koja će se ovog petka, 14. listopada s početkom u 11 sati održati u hotelu Hilton Costabella, otvorit će ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, a o ovim gorućim temama raspravljat će pojedinci iz znanstvenog, javnog i privatnog sektora u turizmu, i to Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije, Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, Marinela Krstinić Nižić s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci, Petra Kovačević, predsjednica Klastera Lika destination, Miroslav Pretula, vlasnik tvrtke Degra d.o.o. i Sandra Anić, članica uprave riječke tvrtke Aestus Grupa.

Ulaganje u kvalitetu

Hrvatska se odlučno opredijelila za implementaciju održivog turizma, što potvrđuje i činjenica da hrvatski turizam ove godine dobiva i prvu Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine, krovni dokument koji bi trebao odrediti smjer razvoja domaćeg turizma u sljedećih osam godina. Konkretno, riječ je o dokumentu koji će postaviti temelje dugoročnom ekonomskom uspjehu hrvatskog turizma, a kroz koji su definirana četiri strateška cilja koja uključuju cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam, turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, konkurentan i inovativan turizam te otporan turizam. Ciljevi su postavljeni tako da njihovo ostvarenje uistinu bude moguće, ali i financijski potaknuto od strane Vlade Republike Hrvatske.

Foto Vedran Karuza

Veliki zalog za ostvarenje ciljeva zacrtanih Strategijom razvoja upravo je Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a na raspolaganju su 2,2 milijarde kuna. S ciljem podizanja kvalitete i otpornosti, produljenja sezone, ali i zaštite od prekomjernog turizma, Ministarstvo turizma i sporta objavilo je dva javna poziva i to za dodjelu bespovratnih sredstava »Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma« koji su zacrtani strategijom razvoja održivog turizma koji ima ukupnu vrijednost 930 milijuna kuna. Cilj ovog poziva je izgradnja i prilagodba javne turističke infrastrukture koja može potaknuti oporavak i otpornost turističkog sektora te podizanje kvalitete destinacije. Njime se želi pridonijeti smanjenju sezonalnosti i prekomjernog turizma u najrazvijenijim turističkim područjima te snažnije turističko profiliranje slabije razvijenih destinacija. Drugi javni poziv namijenjen je privatnim poduzetnicima, mikro, malim, srednjim i velikim poduzećima, a usmjeren je jačanju održivosti i poticanje zelene i digitalne tranzicije. Svrha ovog poziva, vrtoglave vrijednosti od 1,25 milijardi kuna, jest izgradnja turističke infrastrukture i razvoj turističkih proizvoda prihvatljivih za okoliš i učinkovitost resursa, naročito onih u turistički slabije razvijenim područjima. Njime će se ujedno financirati povezivanje poduzetnika, povećanje otpornosti i produktivnosti poduzeća, kao i njihovo bolje pozicioniranje na tržištu kroz uvođenje inovacija i digitalnih tehnologija, uključujući i transformaciju privatnih iznajmljivača u poduzetnike.

Možda je najvažnije od svega naglasiti da su natječaji otvoreni do 3. veljače 2023. godine, a otvoreni su uoči početka Dana hrvatskog turizma koji je prošloga tjedna u Šibeniku okupio sve dionike turističkog sektora. Glavna tema ovogodišnjeg tradicionalnog susreta turističkih djelatnika bila je upravo važnost razvoja održivog turizma, ali i održivog poslovanja u turizmu te je ministrica Nikolina Brnjac otvarajući konferenciju »Održiva budućnost turizma« istaknula kako se novom Strategijom održivog turizma do 2030. godine želi postići ravnoteža između tri elementa održivosti, i to ekonomskog, socijalnog i ekološkog. Prema njezinim riječima, u budućem turističkom i održivom razvoju naše zemlje posebno važno će biti kako ćemo interpretirati svoju kulturno-povijesnu baštinu, kako ćemo čuvati stare gradske jezgre od devastacije te kako ćemo upravljati prostorom i tokovima turista, i ono najvažnije, zadržati svoje ljude na kvalitetnim, sigurnim i dobro plaćenim radnim mjestima. Uz zaštitu prirodne i kulturne autentičnosti destinacije te zadržavanje suvremenih tokova u turizmu, kao i kvalitetne radne snage u sektoru, uvelike će naglasak biti na ulaganjima u kvalitetu ponude destinacije i smještajnog kapaciteta, a ne kvantiteti, što će posljedično utjecati na odmak od masovnog turizma, smanjenje sezonalnosti i jačanje predsezone i posezone, ali i zdravstvenu sigurnost destinacije. Također, kao jedna od bitnih aktivnosti ističe se poticanje energetske učinkovitosti smještajnih objekata te inovacije i digitalizacija, odnosno poticanje novih tehnologija u turizmu. U suštini, održivi turistički razvoj podrazumijeva svojevrsni moderni napredak turističke destinacije, ali isključivo na dobrobit lokalnog stanovništva te uz neprekidnu obavezu da se ne narušava okoliš.

Ekološka osviještenost

Ekološka osviještenost danas je postala trendom, kako u svakodnevnom životu, tako i u putovanjima, a u zahtjevima i prioritetima nove generacije ekološki osviještenih gostiju veliku ulogu u odabiru destinacije zauzima održivost. Sve više gostiju pažnju posvećuje održivoj i ekološkoj komponenti destinacije koja čuva autohtonost svoga područja te je za očekivati da će u budućnosti najbolje profitirati one turističke destinacije koje znaju upravljati svojim prostorom i štite ga od štetnih utjecaja. Upravo stoga neophodno je da u budućem razvoju turizma držimo korak sa suvremenim trendovima te kako bi se i naše destinacije diljem Hrvatske prometnule u održive, zelene i pametne destinacije visokih standarda i kvalitete.

U Europi koja je najkonkurentnije regionalno turističko tržište na svijetu, destinacije koje prate ove suvremene tokove već su prepoznate, a u brojnim europskim zemljama moguće je naići na uspješno razvijene turističke projekte čiji je fokus na digitalnoj i zelenoj tranziciji. U Katalogu primjera dobre prakse razvoja takvih turističkih projekata, što ga je Ministarstvo turizma i sporta objavilo kako bi dionicima hrvatskog turizma poslužio kao inspiracija u osmišljavanju vlastitih turističkih projekata, tako je moguće naći razne interpretacijske i sportsko-rekreacijske centre, eno-gastro turističke proizvode, kongresne i centre lječilišnog turizma koje u srži svoga djelovanja imaju održivost, ali i primjere unapređenja konkurentnosti smještaja i digitalnih rješenja u turizmu.

Među navedenima zanimljiv je interpretacijski centar Cité du Vin koji je izgrađen u francuskom Bordeauxu i posvećen je interpretaciji vina i vinarske industrije. Centar je izgrađen u nekad zanemarenom industrijskom dijelu grada koji je kroz izgradnju ovog i drugih projekata postao primjer »ekočetvrti«. Ističe se i Centar za posjetitelje Švicarskog ornitološkog instituta u Sempachu kao primjer održivog građevinarstva jer su zidovi objekta napravljeni od kombinacije komprimirane gline i drva, uz niz drugih tehnika koje su dovele do minimalnog utjecaja na okoliš. Među primjerima koji prate zelenu i digitalnu tranziciju našla se je i zanimljiva atrakcija Treetop Walk, odnosno Pot med krošnjami u slovenskom Pohorju koja posjetitelje u ovu skijališnu destinaciju privlači i izvan skijaške sezone, a upoznaje ih s karakteristikama flore i faune te o načinima i potrebi zaštite prirode. Zatim centar za posjetitelje World of Wine iz austrijskog Langenloisa kao primjer usješnog eno-gastro turističkog proizvoda nastao na 900 godina starim vinskim podrumima, poljski kongresni centar ICE Krakow te Waldhotel Health & Medical Excellence iz švicarskog Obbürgena kao primjer uspješne investicije lječilišnog turizma.

Ogromni potencijali

U konačnici, možemo reći da su potencijal i mogućnosti za Hrvatsku i razvoj hrvatskog turizma, turizma budućnosti, ogromne, a u nadolazećem periodu upravo će osmišljavanje inovativnih i kvalitetnih razvojnih projekata biti od presudne važnosti u ostvarivanju bespovratnih državnih potpora. Utrka za ostvarivanje bespovratnih sredstava u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, ukupne vrijednosti 2,2 milijarde kuna, već je započela i sljedećih 120 dana, odnosno sve do 3. veljače 2023. godine, odredit će smjer jedne od najvažnijih gospodarskih grana Republike Hrvatske. Mogućnosti koje javni pozivi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti nude, kako za privatne iznajmljivače, hotelijere i poduzetnike, tako i za javni sektor, bit će izloženi i na konferenciji Novog lista »Zelena i digitalna transformacija turizma – prilike za Kvarner, Istru, Gorski kotar i Liku«.

Osim predstavnika Ministarstva turizma i sporta, koji je provoditelj programa dodjele državnih potpora te Strategije održivog razvoja turizma do 2030. godine, osmišljenog u suradnji s Fakultetom za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, koje će se detaljno predstaviti, u sklopu konferencije dat će se i pozitivni primjeri iz bliže nam okolice. Jedan od njih je Klaster Lika destination, projekt koji predstavlja pozitivan iskorak u integralnom upravljanju destinacijom, zbog kojeg je Lika uvrštena u sto najboljih svjetskih zelenih i održivih destinacija, zatim Degra d.o.o., obiteljska tvrtka koja djeluje u Istri te je primjer uspješnog poslovanja malih i srednjih poduzetnika, dok će o prilikama i izazovima prijava velikih investicija prisutne upoznati riječka tvrtka Aestus Grupa koja ima iskustva u financijskom savjetovanju i prijavama na natječaje europskih fondova koja je samo prošle godine svojim klijentima osigurala preko 80 milijuna kuna europskih sredstava.

Društveno i ekološki odgovorni smještajni objekti

Bitnu sastavnicu u stvaranju održivih rezultata za destinaciju zasigurno će činiti smještajni objekti, hoteli i privatni iznajmljivači koji čine jezgru turističke industrije te njihova visoka razina ekološke osviještenosti. Svoju uslugu u tom smislu unaprijediti mogu korištenjem obnovljivih i ekološki prihvatljivih izvora energije te smanjenjem potrošnje energije, upotrebom biorazgradivih organskih i reciklabilnih materijala i ekološki prihvatljivih i certificiranih proizvoda za održavanje, uspostavljanjem odgovornog gospodarenja otpadom i recikliranjem, uvođenjem domaćih proizvoda lokalnih proizvođača i obrtnika ili čak vlastitim uzgojem poljoprivrednih proizvoda. Dobro osmišljene mjere energetske učinkovitosti direktno utječu i na manje troškove energije te troškove poslovanja, što je dragocjeno u periodu godine kada se bilježi slabija popunjenost, a digitalna rješenja u turizmu drže korak s vremenom te uslugu i boravak podižu na višu razinu. Primjera ekološki i društveno odgovornih hotela i privatnog smještaja je mnogo, kako u Europi, tako i kod nas, gdje se sve veći broj okreće ekologiji, a jedan od vodećih »zelenih« hotela na svijetu i pionir u implementaciji održivih inicijativa jest Crowne Plaza Copenhagen Towers u Danskoj koji ima najveći park solarnih panela u privatnom vlasništvu.