Vlada će za nekoliko tjedana predstaviti svoj prijedlog promjena u porezu na dohodak i mirovinskom osiguranju koji bi od 1. siječnja sljedeće godine trebao omogućiti rast plaća za većinu zaposlenih u državi, ali kako to Banski dvori planiraju izvesti, hoće li smanjivati stope poreza na dohodak, koliko će rasti neoporezivi dio i kakva je sudbina prireza porezu na dohodak, premijer Andrej Plenković jučer nije žalio ni naznačiti.

Na pitanje planira li Vlada doista u potpunosti ukinuti prirez, o čemu neslužbeno pišu pojedini mediji, nije izravno odgovorio ni da ni ne, nego je poručio da će se sve znati za nekoliko tjedana kad Vlada predstavi cjeloviti paket.

Više je premijer u svojoj jučerašnjoj izjavi u Mostaru govorio o dosadašnjim poreznim rasterećenjima plaća od 1,4 milijarde eura, nego o tome što radnike, poslodavce i proračune lokalnih vlasti čeka u budućnosti.

Jako male plaće

Rekao je da Vlada planira veliki paket promjena koji će omogućiti hrvatskim radnicima veće plaće, ali tako da se pri tome ne zaobiđe građane koji su već izvan poreznih škara odnosno ne plaćaju porez na dohodak. Njima nikakva nova rasterećenja plaće povećati ne mogu.

– Želimo napraviti iskorak koji će i njima omogućiti rast plaća, a da istovremeno ta porezna reforma i reforma plaća doprinese kvalitetnom funkcioniranu na svim razinama, pa tako i na lokalnim razinama, kazao je Plenković.

Građanima koji već sada ne plaćaju porez na dohodak, a takvih je više od 50 posto, nikakve promjene u tom porezu, pa ni ukidanje prireza ne bi donijele povećanje plaća, jer oni koji ne plaćaju porez nemaju obveza ni po pitanju prireza na taj porez.

Svi lokalni čelnici s kojima smo jučer razgovarali podržavaju poteze koji će povećati plaće, ali ujedno i upozoravaju da pri tome treba biti oprezan jer ako lokalne vlasti ostanu bez novca, slabit će i usluge koje oni pružaju građanima.

Riječki gradonačelnik Marko Filipović, koji je ujedno i potpredsjednik Udruge gradova, kazao nam je da nema nikakvu informaciju o tome kakav je Vladin plan kad su u pitanju izmjene u porezu na dohodak.

– Svi mi podržavamo povećanje plaća građanima, ali o načinu na koji Vlada to želi postići očitovat ćemo se kad Ministarstvo financija izađe s prijedlogom.

Tako smo i u medijima bez potvrde Vlade pročitali i da se u potpunosti želi ukinuti prirez. Za Rijeku je to godišnje osam milijuna eura kojima se financiraju sport, kultura, obrazovanje i nekako će taj novac trebati nadomjestiti ili će te usluge patiti, kazao nam je Filipović.

On od Vlade očekuje da uz plan rasterećenja izađe i s kompenzacijskim mjerama, kako nijedna usluga na lokalnoj razini ne bi morala biti ukinuta ili se ne bi morala podizati njezina cijena.

– Veliki broj građana uopće ne plaća porez na dohodak, pa onda ne plaća ni prirez. Znači za barem polovicu građana ni smanjenje poreza na dohodak ni ukidanje prireza ne bi donijelo veću plaću, rasle bi uglavnom plaće veće od prosječnih i medijalnih. Lokalne vlasti će ostati bez prihoda, a onda je rješenje da država ponudi kompenzacijske mjere.

Najgore bi bilo kad bi lokalne jedinice morale ukidati pojedine usluge ili ih poskupiti, jer bi to opet najviše udarilo po građanima koji imaju niže plaće, a kojima se želi pomoći, kaže Filipović.

Rast prihoda

Na primjedbu da u Vladi ističu kako su lokalne vlasti u suficitu i kako im rastu prihodi, te ako je tako zašto bi patile usluge na lokalnoj razini, Filipović odgovara da je inflacija najviše, kroz PDV, povećala prihode centralne države.

Riječki gradonačelnik ističe da bi rješenje moglo biti to da država na sebe preuzme isplatu plaća, primjerice zaposlenima u vrtićima i vatrogascima, čime bi se pomoglo lokalnim jedinicama ali i izjednačilo plaće na razini cijele Hrvatske kad su zaposleni u tim javnim uslugama u pitanju.

Na to da bi manje novca u lokalnim blagajnama značilo i manje usluga ili njihovo poskupljenje, upozorio je i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, koji kaže da ne zna ništa o detaljima porezne reforme, njezinom utjecaju na gradove i općine, kao ni mogućem ukidanju prireza.

Tomašević podržava povećanje plaća, ali upozorava i što bi za općine i gradove mogao značiti gubitak prihoda, pa ističe da bi bez gradskih subvencija karte ZET-a poskupjele tri ili četiri puta, a da nema subvencije za vrtiće cijene bi bile više od 2.000 kuna mjesečno.

Na pitanje bi li ukidanje prireza značilo “bankrot Zagreba”, Tomašević odgovara kako su to prejake riječi za ovakvu situaciju, a što se tiče suficita u gradskom proračunu kaže da se on Zagrebu nije dogodio slučajno ili neplanirano, nego je to novac kojim će se u sljedećih pet godina financirati deficit od 1,4 milijarde kuna koji je sadašnjoj vlasti ostavila prethodna zagrebačka vlast na čelu s Milanom Bandićem.

Moguće smanjenje mirovinskih doprinosa

Iz Vlade stižu najave da će država smanjiti mirovinske doprinose na plaće do određenog praga, jer je to jedini način na koji će rasti najniže plaće, ali kakva će biti ta intervencija Banski dvori zasad također ne otkrivaju.

Premijer kaže da će u pripremi novog paketa poreznih promjena konzultirati i Zajednicu županija i udrugu gradova i općina, kojima pripada cijeli iznos poreza na dohodak, jer “svi žele da plaće rastu, ali Vlada želi i da funkcioniraju i regionalne i lokalne jedinice”.