»Meni je izuzetno žao da je došlo do postavljanja ploče koja vrijeđa osjećaja onih koji su bili žrtve logora u Jasenovcu i s te strane imam puno solidarnosti i puno osjećaja prema njima. Istodobno, riječ je o 11 hrvatskih branitelja, koji su poginili za hrvatsku slobodu i demokraciju…«, rekao je premijer na što ga voditelja pita može li se ispričati onima kojima su povrijeđeni osjećaji postavljanjem sporne ploče.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u nedjelju se ispričao svima koje vrijeđa postavljanje ploče u gradu Jasenovcu na kojoj stoji i ustaški pozdrav »Za dom spremni«, ali i dodao kako je riječ o ploči postavljenoj za 11 poginulih hrvatskih branitelja te kazao kako će upravo zbog toga biti i osnovano povjerenstvo čije će se preporuke pretočiti u propise, a u pogledu simbola totalitarnih režima.
Plenković je bio gost emisije HTV-a »Nedjeljom u dva«, u kojoj je tijekom razgovora o toj temi, na primjedbu novinara da se kao hrvatski premijer još nije očitovao o spornoj ploči, rekao: »Onima koje to vrijeđa ja se ispričavam. Vrlo jasno, vrlo precizno«.Premijer je kazao i da je ploča postavljena u gradu Jasenovcu, kao spomen na 11 poginulih pripadnika HOS-a te da udruga koja ju je postavila u svome grbu ima sporni napis.
Vlada će u pogledu sporne ploče, naglasio je, postupiti »isključivo temeljem zakona«.»Što se samog pozdrava tiče, on ima dvostruke konotacije. Ima jasne konotacije u Jasenovcu na ustaški režim i logor u Jasenovcu, koja može vrijeđati žrtve i njihove obitelji i apsolutno dijelim taj stav i tu nemam nikakvih dilema. Međutim, isto tako, to je ploča postavljena poginulim hrvatskim braniteljima. Zbog toga sam i rekao da je to pitanje na koje ne možemo tako jednostavno odgovoriti«, dodao je.Plenković naglašava da je upravo on vodio kampanju kojom je skroz odmaknuo od tema koje su dominirale hrvatskim političkim prostorom i koje su dovele do dubokih tenzija i podjela u hrvatskom društvu.
Takve teme, dodao je, želi staviti na kolosijek pluralističke rasprave u kojoj će sudjelovati i pravnici i povjesničari i stručnjaci, »koji će pristupiti toj temi na način na koji Hrvatska 1990. godine nije pristupila kao druge zemlje sjeveroistočne Europe«.Dodaje kako tu temu želi izmaknuti od politikanstva, a na primjdbu novinara kako se ta tema upravo i politizira zbog toga jer on kao hrvatski premijer nije iznio jasan stav, Plenković odgovara: »Oprostite. Nisam ja postavio ploču, niti sam i na koji način pridonio tome. Ja radim da ovu temu, koja ima puno šire dimenzije, konačno u hrvatskom društvu riješimo na sadržajan, kvalitetan i konsezualan način«.
»Rješavanje« te teme, dodao je, želi kako više ne bi pridonosila podjelama.
Uslijedila je napomena novinara kako je i saborski odbor zaključio da ta ploča vrijeđa žrtve logora i sve žrtve ustaškog režima, kao i njihove obitelji te pitanje premijeru možete li se ispričati za ploču u Jasenovcu.
»Meni je izuzetno žao da je došlo do postavljanja ploče koja vrijeđa osjećaja onih koji su bili žrtve logora u Jasenovcu i s te strane imam puno solidarnosti i puno osjećaja prema njima. Istodobno, riječ je o 11 hrvatskih branitelja, koji su poginili za hrvatsku slobodu i demokraciju…«, rekao je premijer na što ga voditelja pita može li se ispričati onima kojima su povrijeđeni osjećaji postavljanjem sporne ploče.
»Onima koje to vrijeđa ja se ispričavam. Vrlo jasno, vrlo precizno, ponavljajući da ovu temu kanim riješiti na način da ćemo formirati povjerenstvo, pluralističko, koje će zatvoriti ono što se zove suočavanje s prošlošću. Hrvatska to još nije napravila«, kazao je Plenković.
Povjerenstvo će osnovati Vlada u sljedeća dva do tri tjedna, a njegove preporuke će se pretočiti u obvezujuće propise, dodao je.Na pitanje kako gleda na zvijezdu petokraku, Plenković odgovara kako bi ju se trebalo zabraiti ako ju se gleda u kontekstu žrtva Križnog puta i Ovčare.»Ako gledamo petokraku u kontekstu Križnog puta, žrtava Bleiburga, možda Ovčare, onda – da, vrlo jasno. U drugom kontekstu, ako vodimo računa o Ustavu, izvorišnim osnovama, o tome da je Hrvatska u današnjim granicama stvorena nasuprot NDH, onda je to nešto drukčije. Prema tom moramo ići vrlo precizno u analizu ove teme u kojoj mnogi akteri, stručnjaci, trebaju dati svoj stav«, kazao je.
Moramo raspraviti to pitanje, postići konsenzus, zatvoriti to pitanje i okrenuti se budućnosti, dodaje.Odbacio je primjedbe »iz vana« o refašizaciji Hrvatske, kazavši da »određene pojavnosti postoje, ali niti su dominantne, niti su nešto što bi trebalo predimenzionirati«.
»Pa, pogledajte kakav profil HDZ-a ja radim, kakav je profil ključnih političkih stranaka, u krajnjoj liniji sastav Sabora, temeljne odrednice našeg programa, predsjednice, Vlade, svih institucija«, kazao je premijer.
Plenković kaže da Srbija treba ispuniti obveze prema hrvatskoj manjini kako bi otvorila poglavlje 26
Srbija treba ispuniti preuzete obveze prema hrvatskoj manjini i nakon toga će se o poglavlju 26 o obrazovanju i kulturi u srbijanskim pristupnim pregovorima s Europskom unijom ponovno raspravljati, kazao je u nedjelju hrvatski premijer Andrej Plenković ustvrdivši da je hrvatska blokada bila opravdana te da to pitanje treba »dedramatizirati«.
»Srbija je preuzela određene obveze kad je riječ o obrazovanju manjina, isto tako i hrvatske manjine u Srbiji. Tu postoje udžbenici predškolske, školske, srednjoškolske dobi. To su obveze koje nisu realizirane«, kazao je hrvatski premijer gostujući u emisiji HTV-a »Nedjeljom u dva« govoreći o hrvatskoj blokadi otvaranja poglavlja 26 u pristupnim pregovorima Srbije s EU-om.
On je dodao da je riječ o pitanju koje je moguće lako, jednostavno i brzo riješiti.
Hrvatska vlada, koja je u kontaktu s hrvatskom manjinom u Srbiji, signalizirala je o problemima vezanim uz to pitanje Europskoj komisiji, koja o tome sa Srbijom pregovara, kazao je Plenković, ustvrdivši da nikakvih iznenađenja nije bilo vezano uz to pitanje i da je Srbija znala za postojanje hrvatskih rezervi.
»Ovo pitanje treba dedramatizirati, a Srbija treba napraviti određene iskorake koje može riješiti. Kad se to ispuni nastavit će se pregovori o tom pitanju, koje se, kao i poglavlje znanost i istraživanje, otvara i zatvara istoga dana kada se održava Međuvladina konferencija«, dodao je hrvatski premijer.
Odgovarajući na pitanje o konkretnim hrvatskim primjedbama na otvaranje poglavlja o obrazovanju i kulturi, Plenković je kazao da »postoje udžbenici koji uopće nisu dostupni hrvatskoj djeci, a trebali su biti po sporazumu, postoji sadržaj određenih udžbenika koji nije kvalitetan, postoje profesori hrvatskog jezika koji nemaju odgovarajući kvalifikaciju pa se često nastava na hrvatskome odvija na srpskom jeziku« dodavši da je riječ o nizu konkretnih pitanja za koje, kako je ustvrdio, »jako dobro zna vlada u Beogradu«.
»Detalje smo iznijeli Komisiji, rezerva je bila opravdana, očekujem napredak, a nakon toga će se ovo pitanje riješiti«, ustvrdio je Plenković.Glede razgovora s američkim potpredsjednikom Joeom Bidenom, hrvatski premijer rekao je kako taj razgovor nije doživio kao pritisak na Hrvatsku vezano uz otvaranje srbijanskog poglavlja u pregovorima s EU, već kao važnu poruku potpredsjednika, koji je Hrvatskoj davao potporu proteklih osam godina, a koji je zainteresiran da Hrvatska kao članica EU i NATO-a pomogne i transatlanski put zemalja jugoistoka Europe. Dodao je da je za razgovor s Bidenom znao dan unaprijed, kako je i uobičajeno.
Vezano uz inicijativu za hrvatsku pomoć Ukrajini u reintegraciji područja pod vlašću proruskih pobunjenika koju je iznio tijekom nedavnog posjeta Ukrajini, koju su neki političari, analitičari i mediji ocijenili pretencioznom, premijer Plenković je kazao kako Ukrajina ima situaciju najsličniju onoj koju je svojevremeno imala Hrvatska, ustvrdivši da Sporazum iz Minska po svom sadržaju jako sliči Sporazumu o mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja.Hrvatska vlada je na sjednici u Vukovaru osnovala radnu skupinu u koju su uključeni ljudi koji su vodili hrvatsku reintegraciju 1996-98. kako bi se na savjetodavan način pomoglo Ukrajini kada dođe do situacije da u njen ustavnopravni poredak budu i ovlasti Donecka i Luhanska, kazao je Plenković. Istaknuo je kako OESS i Normandijski format traže modalitete kako da osiguraju taj cilj, a da Hrvatska svojim iskustvom može pomoći. Riječ je o pitanjima vezanim uz decentralizaciju, organiziranje izbora, financije, povrat izbjeglica, zakon o oprostu, razminiranje i drugim konkretnim pitanjima o kojima Hrvatska ima neprocjenjivo iskustvo, rekao je premijer.
On je ocijenio kako nuđenjem takve vrste pomoći Ukrajini Hrvatska nije »zategnula« odnose s Rusijom te da se ruska reakcija svela na priopćenje ministarstva vanjskih poslova i intervju ruskog veleposlanika u Hrvatskoj.
