DZS

Pad je sve gori: Samo u prvih sedam mjeseci broj stanovnika Hrvatske se smanjio za 15.277 osoba

Jagoda Marić

Foto Mateo Levak

Foto Mateo Levak

Pogoršana demografska situacija, podaci za prvih sedam mjeseci prijete nadmašiti lanjske



Od početka godine do 31. srpnja broj stanovnika Hrvatske se, samo zbog negativnog prirodnog prirasta, smanjio za 15.277, pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku.


U tom se razdoblju u Hrvatskoj rodilo 20.669 djece, dok je umrlo 35.946 njezinih stanovnika. U istom razdoblju prošle godine broj stanovnika Hrvatske se zbog negativnog prirodnog prirasta smanjio za 10.541, iako je lani bilo 176-oro rođene djece manje nego ove godine.


Koliko se demografska situacija u Hrvatskoj pogoršava, najbolje govori podatak da se u cijeloj 2019. godini broj stanovnika Hrvatske zbog negativnog prirodnog prirasta smanjio za 15.659, lani za 21.178,a ovogodišnji sedmomjesečni podaci prijete da nadmaše prošlu godinu.




U ovoj je godini u sedam mjeseci umrlo 4.912 stanovnika ili 15,8 više nego lani u istom razdoblju. No, lani je prema službenim podacima Nacionalnog stožera civilne zaštite do 1. kolovoza od ili s bolesti COVID-19 ukupno umrlo 145 građana Hrvatske, dok je ove godine od 1. siječnja do 31. srpnja prema istim izvorima od istih uzroka preminulo 4.302 građana Hrvatske.


Petogodišnji prosjek umrlih (2015. – 2019.) u razdoblju od siječnja do srpnja je 31.652 što znači da se višak smrtnosti gotovo poklapa s brojem umrlih koje država vodi kao smrti od ili s COVID-19.


– Promatrajući razdoblje otkad je službeno proglašena epidemija bolesti COVID-19 u Republici Hrvatskoj, broj umrlih od ožujka 2020. do srpnja 2021. porastao je za 12,9 posto u odnosu na petogodišnji prosjek za isto razdoblje, odnosno umrlih je bilo 9.614 više, navodi u svome priopćenju DZS.


S obzirom na to da službene statistike kažu da je u istom razdoblju u Hrvatskoj od posljedica COVID-19 umrla 8.331 osoba, to znači da je, u odnosu na petogodišnji prosjek bilo 1.283 smrti više koje zasad nisu povezane s COVID-om.


Na osnovu sličnih podataka, koji pokazuju višak smrtnosti i mimo onih smrti koje su povezane s COVID-om, trenutačno se u Velikoj Britaniji vodi rasprava o tome i poziva se zdravstvene vlasti da naprave analizu koja bi pokazala je li taj višak smrtnosti posljedica zanemarivanja ostalih bolesti ili je riječ o ljudima koji su imali teške posljedice COVID-a ili možda o građanima koji su umrli od COVID-a, ali nisu bili registrirani kao pozitivni.


I zagovornici i protivnici te analize već sada procjenjuju da preciznog odgovora, ako se ona i provede, neće biti.