ZAGREB – Ispite državne mature, koji su počeli jučer polaganjem materinskih jezika nacionalnih manjina i grčkog jezika, ove će godine polagati ukupno 28.919 kandidata, najmanje otkako se polaže državna matura. Ovo je ujedno zadnja državna matura koja se polaže po važećim pravilima. Dogodine će se, naime, esej iz hrvatskog jezika računati kao uvjet prolaznosti na ispitu, što znači da će za prolaz morati zadovoljiti minimalni prag, a hrvatski jezik više neće imati A i B razinu, već će svi maturanti polagati istu razinu.

Najavljeno je to na jučerašnjoj konferenciji na novinare Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje (NCVVO).

– Nakon prošlogodišnje mature shvatili smo da ukidanje praga na eseju kao uvjeta za polaganje ispita iz hrvatskog jezika, uvedeno prije tri godine, nije dobra odluka. Budući da su ispiti već bili u poodmakloj fazi, to se naprosto nije moglo mijenjati, ali smo već tada poduzeli aktivnosti i pouzdano mogu najaviti da će na državnoj maturi 2023. esej ponovo biti uvjet za prolaznost, kao što će prvi put ispit iz hrvatskog jezika biti jedinstven, bez mogućnosti izbora osnovne i više razine, rekao je Vinko Filipović, ravnatelj NCVVO-a.

Manje promjene

I na ovogodišnjim ispitima ima nekih novina, pa je tako došlo do manjih promjena u vrstama zadataka iz povijesti, a promijenjeno je i trajanje pojedinih ispita. Tako ispit iz biologije, psihologije, povijesti, etike i B razine engleskog jezika traje nešto dulje nego prošle godine, a skraćuje se trajanje ispita iz geografije.

Nakon dvije pandemijske godine, ovogodišnja se državna matura polaže bez epidemioloških mjera, no zato se provode strože kontrole osoblja koje radi na pakiranju ispita, pa tako, na primjer, nisu smjeli u prostorije unositi mobitele s kamerama. Od ukupno prijavljenih 28.919 kandidata, 12.121 dolazi iz gimnazije. Među izbornim predmetima na maturi se najviše birala fizika, biologija, politika i gospodarstvo te kemija. Najmanje je učenika koji polažu ispite iz materinskih jezika nacionalnih manjina i grčkog jezika, za koji se prijavilo samo devet kandidata.

Specifičnost je ovogodišnje mature što na njoj ispite polaže generacija maturanata koja je veći dio nastave slušala online. Zbog toga, kao i potresa u Zagrebu i na Banovini, učenicima je omogućeno pisanje probnih ispita iz obveznih predmeta, a prema njihovoj volji i izbornih.

Značajna smjernica

– Moram izraziti zadovoljstvo, temeljem povratnih informacija koje smo dobili, više od 80 posto maturanata vrlo se pozitivno očitovalo o pisanju probnih ispita, a čak 90 posto tvrdi da su im ispiti bili značajna smjernica koja im je ukazala što to još trebaju popraviti kako bi postigli što je moguće bolji rezultat, rekao je Filipović te dodao da su probnim ispitima zadovoljni i učenici trećih razreda, koji su ih također pisali.

Ispite državne mature ocjenjivat će 593 ocjenjivača. Ispite po novim kurikulumima sastavljalo je 126 stručnih radnih skupina, s tim da dio ispita ide po starim programima, a dio po novim, jer je ciklus uvođenja novih kurikuluma počeo u eksperimentalnim školama 2018., a frontalno je nastavljen u ostalim srednjim školama, objasnio je Filipović. Hoće li sve te okolnosti donijeti i lošije rezultate na maturi, nije htio predviđati. »Ne bih o tome nagađao. Upravo smo zbog tih okolnosti ponudili probne ispite i nadamo se da će maturanti unatoč svim poteškoćama uspjeti riješiti ispite barem na razini prošlih godina«, ocijenio je.