Nova schengenska uredba, čija je primjena dovela do potpunog kolapsa na hrvatsko-slovenskoj granici, bila je zahvaljujući intervenciji premijera Andreja Plenkovića na snazi manje od 48 sati, pa su i jučerašnje gužve na graničnim prijelazima bile nešto manje. I dosad se znalo da Plenković ima odlične veze u Europskoj pučkoj stranci, najsnažnijoj političkoj grupaciji u Europskoj uniji, no ovo je bio prvi slučaj da od Plenkovićevih europskih veza neposrednu korist osjete i hrvatski građani. U trenutku kada je kontroverzna uredba o strogom nadzoru granice, koja je predviđala striktnu kontrolu svih putnika, pa i državljana EU-a, a ne samo državljana trećih zemalja kao dosad, dramatično zaprijetila hrvatskom turizmu, stigla je pomalo neočekivana vijest. Hrvatska je u subotu uvečer objavila da privremeno obustavlja provedbu sporne uredbe na granici sa Slovenijom i Mađarskom, objavivši da uvodi samo ciljane kontrole, i to nakon što se europovjerenik za migracije i unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos suglasio sa suspenzijom uredbe uvedene radi otkrivanja terorista.

Sporna uredba

Što se, dakle, točno dogodilo? Kako to da je Hrvatska u manje od dva dana uspjela dobiti suspenziju sporne uredbe, za čiju je provedbu bila jednako nepripremljena kao i susjedna Slovenija? Sporna uredba u samo dva dana u potpunosti je ugrozila sve jednodnevne i vikend turističke posjete Hrvatskoj kopnenim putem, baš kao i one višednevne, zaprijetivši nesagledivim štetama hrvatskom turizmu i zakompliciravši svakodnevni život građanima.

Prema našoj rekonstrukciji razgovora koji su se odvijali u pozadini dramatičnih zbivanja na granici, ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić u subotu ujutro izvijestio je premijera Plenkovića o kolapsu na granici, znajući da u tom slučaju, ako se želi postići uspjeh, intervencija mora dolaziti s najviše razine. Tako je i bilo. Premijer Plenković potom je nazvao europovjerenika Avramopoulosa koji je, suočen s izvještajima s terena, brzo uvažio hrvatske prigovore i prihvatio suspenziju uredbe čija je primjena izazvala toliko nezadovoljstva i bijesa na granici. Brz dogovor premijera Plenkovića i europovjerenika Avramopoulosa svakako je olakšala činjenica da i Plenković i Avramopoulos pripadaju istoj političkoj skupini, odnosno Europskoj pučkoj stranci (EPP), jer Avramopoulosa je na visoku poziciju u Bruxellesu kandidirala grčka Nova demokracija, konzervativna stranka desnog centra koja je članica EPP-a.

Zanimljivo je da su u trenutku kada je hrvatski MUP preksinoć objavio da je sporna uredba suspendirana, iz Ljubljane stizale informacije da će slovenska strana ovog tjedna Europsku komisiju temeljito izvijestiti o razmjerima koje je prouzročila primjena schengenske uredbe. Državni tajnik slovenskog MUP-a Boštjan Šefic najavio je da će Ljubljana upozoriti Bruxelles na probleme koji dovode do usporavanja prometa na schengenskoj granici i predložiti neke mjere koje bi, po njegovim riječima, trebali dovesti do ubrzanja prometa na graničnim prijelazima. Slovenija je, međutim, po Šeficovim riječima, i u tom trenutku, premda je već tada bilo jasno da je uredba neprovediva uz sadašnje kapacitete na hrvatsko-slovenskoj granici, inzistirala na nastavku njezine primjene uz, doduše, određene korekcije, bez obzira na »neprijatne zastoje«, kako je Šefic eufemistički opisao dvodnevni kaos na granici.

No već nekoliko sati kasnije, na samom izmaku subote, na Twitteru se oglasio i slovenski premijer Miro Cerar, objavivši da je o problemima na granici telefonski razgovarao s premijerom Plenkovićem, s kojim se složio da je situacija na granici koju je Šefic nekoliko sati ranije opisao kao »neprijatnu«, postala »neodrživa«. »Stoga smo Europskoj komisiji predložili neophodne promjene«, pohvalio se Cerar na Twitteru u trenutku kada je odluka o suspenziji sporne uredbe već bila donesena i kada je hrvatska strana već bila obustavila njezinu provedbu. Ranija izjava slovenskog državnog tajnika Šefica, prema kojoj je Slovenija planirala tek ovog tjedna izvijestiti Bruxelles o problemima, potvrđuje da je suspenzija sporne uredbe isključivo zasluga hrvatske strane.

Zanimljivo je da je cijela ova dvodnevna sramota na granici koja dramatično ugrožava ugled EU-a mogla biti riješena odmah u petak, i to u dogovoru Zagreba i Ljubljane, i bez intervencije Bruxellesa.

Inzistirali na primjeni

Sama uredba, naime, predviđa mogućnost odustajanja od striktne primjene u slučaju kada dođe do ozbiljnijeg usporavanja prometa, što se na većini graničnih prijelaza dogodilo već u petak ujutro. No, slovenski su dužnosnici inzistirali na njezinoj primjeni gotovo do samoga kraja – pa čak i u trenutku kada je već bila suspendirana – što vjerojatno možemo objasniti širim kontekstom najnovije hrvatsko-slovenske »granične krize«. Kaos na granici, i to uoči početka turističke sezone – ali i uoči skore objave arbitražne presude – savršeno se uklapa u slovenske planove o intenziviranju pritiska na Hrvatsku da prihvati arbitražnu presudu, o čemu su zadnjih nekoliko mjeseci u više navrata javno govorili slovenski dužnosnici. Slovenski planovi, naime, predviđaju stvaranje pritiska na Hrvatsku na svim područjima, pogotovo na granici – pa čak i kada pritom deblji kraj izvuku i brojni slovenski građani koji putuju u Hrvatsku – a sporna europska uredba za to je pružala gotovo savršenu priliku. Nije li, uostalom, i slovenski šef diplomacije Karl Erjavec početkom godine najavio blokadu prometa na granici, iako je njegovo proročanstvo, zahvaljujući vještoj diplomatskoj intervenciji hrvatskog premijera, zasad ostalo neispunjeno?