Predlaže se novi rok

Opet se odustalo od uvođenja naknade za plastičnu ambalažu za mlijeko i mliječne proizvode

Jagoda Marić

snimio Darko Jelinek

snimio Darko Jelinek

U samom prijedlogu izmjena zakona i uredbi nema ni slova obrazloženja zašto se odgađa naplata naknade za plastičnu ambalažu za mlijeko i mliječne proizvode...



ZAGREB – Vlada je još jednom odlučila odustati od ponovnog uvođenja naknade za plastičnu ambalažu od 50 lipa za mlijeko i tekuće mliječne proizvode, pa se ona neće plaćati od početka sljedeće godine, nego se predlaže novi rok za početak njezinog plaćanja od 1. srpnja. Još početkom ove godine, na sjednici Vlade 16. siječnja, odlučeno je da će se ta naknada ponovo početi plaćati od 1. siječnja 2021. godine i tada su proizvođači i trgovci dobili godinu dana za prilagodbu.


Međutim, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je prijedlog izmjena zakona i uredbe koji reguliraju plaćanje te naknade i po kojima se naplata odgađa, o čemu će javno savjetovanje trajati do kraja mjeseca i jedina izmjena je odluka da se naplata naknade odgodi za mlijeko i mliječne proizvode. Naknada za staklenu, plastičnu i aluminijsku ambalažu od pića i napitaka volumena dva decilitra, primjerice za sokove, trebala bi se početi naplaćivati od 1. siječnja sljedeće godine, kako je to prvotno bilo i predviđeno.


U samom prijedlogu izmjena zakona i uredbi nema ni slova obrazloženja zašto se odgađa naplata naknade za plastičnu ambalažu za mlijeko i mliječne proizvode, a jasan odgovor na to jednostavno pitanje nismo dobili ni iz Ministarstva gospodarstva.




– Ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda se uvodi u sustav povratne naknade (0,50 kuna po komadu ambalažne jedinice) zbog povećanja količine odvojeno sakupljene ambalaže od PET-a, a radi ispunjenja cilja koje RH ima sukladno EU propisima. Povratna naknada je prolazna stavka u troškovima proizvođača i u konačnici se vraća kupcu koji je tu naknadu platio u cijeni proizvoda, odgovor je iz Ministarstva. Oni zapravo samo napominju da proizvođač ne plaća tu naknadu, da se ona kupcu vraća, ali očito je da se ovaj potez povlači kako građani od 1. srpnja ne bi plaćali skuplje mlijeko koje se prodaje u plastičnoj ambalaži. Kako je tako pakirano uglavnom svježe mlijeko domaćih proizvođača, koje se puno lakše nosi s konkurencijom na tržištu nego trajno mlijeko, jasno je i da se Vlada na taj potez odlučila ne samo zbog potrošača, nego i domaćih proizvođača, ali teško da to bilo koja institucija, pa i Ministarstvo gospodarstva, tako otvoreno može priznati.


Inače, i prvi put kad se iz Vlade počelo najavljivati ponovno uvođenje te naknade krajem 2018. godine, domaći su proizvođači negodovali iznoseći računicu da to znači poskupljenje svježeg mlijeka u prosjeku za 62 lipe jer je bilo nužno uračunati i naknadu za zbrinjavanje i PDV na tu naknadu, pa se odustalo od primjene od početka 2019. godine. Kad je Vlada lani odlučila uvesti ponovno plaćanje naknade na plastičnu ambalažu za mlijeko, ministar Tomislav Ćorić objasnio je da 50 lipa, koliko bi se plaćalo kod kupnje mlijeka, nije trošak proizvođača, a kupac u konačnici ima pravo na povrat naknade, pa nitko nema dodatna izdvajanja osim manipulativne naknade, odnosno naknade za zbrinjavanje koja je za mliječne proizvode određena u iznosu od dvije lipe.


Naknada se, kao i na ostalu plastičnu ambalažu, plaćala do 1. studenoga 2015. godine, ali je ukinuta kada je na čelu Ministarstva zaštite okoliša bio Mihael Zmajlović (SDP) uz obrazloženje kako plastična ambalaža za mlijeko i mliječne proizvode u ukupnoj ambalaži obuhvaćenoj povratnom naknadom iznosi samo 11 posto.


Kad je početkom godine Vlada ponovo najavila uvođenje te naknade, rečeno je da plastična ambalaža za mlijeko i mliječne proizvode čini 16 posto ukupne ambalaže koja se prikupljala.