Teška situacija

Ogroman dug, milijarde za plaće proračunskih “usta” i neizvjesna obnova: Što Bandić stvarno ostavlja svom nasljedniku?

Vanja Vesić

Foto Sandra Simunovic PIXSELL

Foto Sandra Simunovic PIXSELL

​Iako je gradonačelnik Milan Bandić otišao s aureolom da je u protekla dva desetljeća »puno napravio za Zagreb«, u proteklih deset godina od većih infrastrukturnih projekata realiziran je tek zagrebački rotor



ZAGREB Jelena Pavičić Vukičević objavila je jučer kako je Ministarstvu pravosuđa i uprave te resornom ministru Ivanu Malenici uputila dopis s obavijesti da ona kao prva zamjenica pokojnog Milana Bandića obavlja dužnost gradonačelnice Zagreba. Dužnost će, kako je ranije rekla, obnašati do lokalnih izbora 16. svibnja. Ujedno, istaknula je da sve službe Grada Zagreba normalno funkcioniraju, no da je ona trenutno koncentrirana na komemoraciju za pokojnog gradonačelnika koja će se održati danas u 11 sati u zgradi zagrebačkog HNK-a te na posljedni ispraćaj na Mirogoju u srijedu u podne.


– Nema nikakvog straha i govora o blokadi rada Grada Zagreba jer sve službe funkcioniraju. Obnova će nam biti prioritet, i ne samo nama, svim gradskim upravama u desetljećima koja dolaze, poručila je, dodavši da će se aktivno uključiti u aktivnosti koju Grad Zagreb ima u Fondu za obnovu. Ipak, uvjerena je da u zagrebačkoj gradskoj upravi postoje daleko kvalificiraniji ljudi od nje koji mogu pomoći u tom poslu.


Što s Holdingom?


Nakon smrti dugogodišnjeg gradonačelnika otvara se i pitanje načina daljnjeg upravljanja Zagrebačkim holdingom (ZGH) s pratećim gradskim poduzećima. Podsjećamo, na čelu Skupštine trgovačkih društava ZGH bio je Milan Bandić kao zajednički zastupnik, a Olivera Majić kao jedna od zamjenica gradonačelnika na dužnosti predstavnika člana Skupštine. Kao član, u Skupštini je i Slavko Kojić.




​Zagrebački holding i pripadajuće gradske tvrtke s prihodima većim od pet milijardi kuna predstavljaju subjekt osnovnog funkcioniranja grada kroz komunalne usluge, energetiku, vodoopskbu i odvodnju te druge djelatnosti. No, Grad Zagreb je dugi niz godina u dugovima, a istovremeno je upravo po Bandićevim nalozima servisirao socijalne potrebe građana, od besplatnih i subvencioniranih karata za prijevoz, besplatnih knjiga za učenike do pomoći umirovljenicima.


Krajem prošle godine dug generiran kroz prethodna razdoblja premašio je rekordne 1,3 milijarde kuna, a u Skupštini Grada Zagreba usvojen je na prijedlog gradonačelnika plan da bi se počeo otplaćivati od 2022. do 2025. u godišnjim iznosima od 300 do 400 milijuna kuna. Uz plan otplate manjka, u zagrebačkom proračunu u idućih pet godina skupštinska većina odobrila je dugoročni kredit Holdingove podružnice Vodoopskrba i odvodnja od 400 milijuna kuna za kapitalnu investiciju – rekonstrukciju vodoopskrbne mreže, plan koji tek treba realizirati.


​Ulaganja u fontane


​Iako je gradonačelnik Milan Bandić otišao s aureolom da je u protekla dva desetljeća »puno napravio za Zagreb«, u proteklih deset godina od većih infrastrukturnih projekata realiziran je tek zagrebački rotor, investicija »teška« više od 330 milijuna kuna. Iz gradske blagajne izdvojeno je tek 11 milijuna kuna jer su preostala sredstva bila bespovratna, mahom iz EU fondova, točnije 273 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a ostatak iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.


Zagreb, očito, nije bio u financijskim mogućnostima značajnije sudjelovati u tako zahtjevnom projektu. S druge strane, iz zagrebačkog gradskog proračuna po ideji Milana Bandića plaćala se gradnja fontana po gradu koja je dosegnula ceh veći od 50 milijuna kuna. Najskuplja je upravo ona koja je simbolično zasvijetlila u njegovu čast u Ulici Hrvatske bratske zajednice.


Tvrtka Vodotehnika koja je odradila brojne milijunske poslove za Grad Zagreb, 2014. godine gradila je posljednje tri od ukupno pet fontana na toj lokaciji. Za taj niz fontana plaćeno je više od 30 milijuna kuna, a godišnje se plaća i dodatno održavanje. Nedavno otvoreni ​Spomenik Domovini koji je izazvao polemike i među arhitektima plaćen je 35 milijuna kuna. Grad Zagreb istovremeno je suočen s problemima plaćanja vlastitih obveza poput redovitog podmirivanja pričuve za stanove u svom vlasništvu. Prije četiri mjeseca bio je prisiljen odgoditi plaćanje Holdingu 372 milijuna kuna, a sada je opet dužan više od 150 milijuna kuna. Skupštinski zastupnici galamili su za govornicom da se minus u gradskoj blagajni veći od 1,3 milijarde kuna generirao odgodama plaćanja iz jedne godine u drugu.


​Nepredviđeni troškovi


​​Bandić je svake godine trošio sve više, računajući da će konstantni rast prihoda od poreza i gradskog prireza od 18 posto, najvišeg u zemlji, pokriti rupe. Međutim, posljedice koronakrize i zagrebački potres pred Grad su stavili nove, nepredviđene troškove. U planiranoj obnovi Zagreba koja ozbiljno »šteka«, Grad Zagreb trebao bi sudjelovati s 20 posto, što se iz sadašnjih projekcija ne čini izvedivim planom, iako ima najveći proračun od svih hrvatskih gradova koji je ove godine dosegnuo ogromnih 13,65 milijardi kuna sa svim izvanproračunskim stavkama.


No, samo za zaposlene u Gradu Zagrebu utrošeno je rekordnih 4,8 milijardi kuna, a u tom ogromnom birokratskom aparatu sekundira čak 27 gradskih ureda s pročelnicima i zamjenicima pročelnika, računajući na stručnu službu gradonačelnika i poseban Ured gradonačelnika, više nego što Hrvatska ima resornih ministarstava. Sva ona socijalna davanja i izdvajanja zapravo ne bi trebala biti problem u nekoj boljoj budućnosti. S nabujalom gradskom administracijom i rasipništvom, čini se, bitku će voditi Bandićevi nasljednici.