Drugačija razmišljanja

Od proljeća su stalno u našim životima, a stavovi im se dosta razlikuju. Kome od hrvatskih ‘”pop znanstvenika” najviše vjerujete?

Damir Kundić

Foto PIXSELL / arhiva NL

Foto PIXSELL / arhiva NL

Akteri ove priče znali su se, dapače i međusobno potkačiti i optuživati za štošta, pa čak i sukob interesa i zdravstveno profiterstvo



Oni su proteklih devet mjeseci svakodnevno u našim životima, toliko da ih se kolokvijalno već počelo nazivati – pop znanstvenicima.


Stavovi o aktualnoj pandemiji koronavirusa SARS-CoV-2 nerijetko su im posve oprečni i to ne samo u smislu različitih procjena opasnosti ili vizije kako se na kvalitetniji način nositi sa situacijom. Znali su se, dapače, i međusobno potkačiti i optuživati za štošta, pa čak i za sukob interesa i zdravstveno profiterstvo ili da točno citiramo terminologiju iz jedne od polemika – “pričanje nebuloza”.


Narativ kojeg zastupaju u devet se mjeseci za nama znao nijansirati ili mijenjati, što zapravo nije posve čudno, budući u ovom trenutku i na globalnoj razini svjedočimo znanosti u dosad nepoznatom live streamingu. I gledamo kako se do “nepobitnih spoznaja” i rješenja, za koje bi u normalnim okolnostima trebale godine istraživanja, sada nastoji doći – sprintajući.




U vrijeme koronavirusa nije lako ostati normalan, kao što niti u kakofoniji različitih “stručnih razmišljanja” nije uvijek jednostavno shvatiti što je prava istina i čije stavove treba slijediti. U tekstu koji slijedi pozabavit ćemo se stoga dosadašnjim javnim istupima šestorice hrvatskih znanstvenika, koji su se – što zbog medijskog interesa za njihovim izjavama, što zbog samoinicijativnih istupa – prometnuli u one čiji se glas na ovu temu najčešće čuje u eteru.


U anketi vas pitamo kome od njih najviše vjerujete.


GORDAN LAUC ‘Stroge mjere nemaju efekta’


Foto Tomislav Miletic/PIXSELL


Profesor molekularne biologije, utemeljitelj biotehnološke tvrtke Genos i član Vladinog znanstvenog savjeta Gordan Lauc jedan je od onih koji drže da stroge mjere nemaju previše efekta u borbi protiv koronavirusa. U svojem najnovijem, jučerašnjem istupu očešao se o kolege Borisa Lenharda, Igora Štagljara i Ivana Đikića, te iznio tezu kako definitivno postoje “zimski i ljetni COVID-19”, navodeći kako su oni koji su preboljeli ljetnu varijantu zapravo “dobili na lutriji”.


Za strože mjere kaže kako su samo iluzija činjenja što ju koriste političari da bi “mogli reći da su napravili sve što su mogli, a zapravo su samo napravili štetu i to pokrili kreditima koje će otplaćivati naša djeca”. Potpuni i dugotrajni lockdown wuhanskog tipa, dodao je, ne može podnijeti nijedna zemlja u Europi.


Najviše kontroverzi polučio je njegov stav, iznesen na Facebooku 2. studenog, kad se upirao dokazati zašto nema potrebe za pooštravanjem mjera. Tad je napisao da, “ukoliko želimo samo imati minimalan broj mrtvih, onda treba pustiti pandemiju da se slobodno širi i ubije 0.1 ili 0.2 populacije, uglavnom starijih i bolesnih”. Obzirom je to u slučaju Hrvatske nemala brojka od četiri do osam tisuća ljudi, izjava je odmah naišla na prilične osude, a najžešće ga je napao upravo Štagljar, poručivši mu da piše nebuloze i nesuvislosti. Lauc se potom ispričao, pravdajući se da je ovaj njegov komentar izvučen iz konteksta.


Lauc, inače, tvrdi kako je zaraženih 10 do 20 puta više od službenih brojki, te kako viruse neće pobijediti nikakve mjere, već samo naš imuni sustav, a njega, pak, inaktiviraju stres i strah. Uvjeren je da će priča s koronavirusom završiti na proljeće, nakon procjepljivanja bitnog dijela populacije.


Sinoć ga je putem Facebooka žestoko napao Štagljar, optuživši ga za besramnost, manjak empatije i širenje zabluda.


“Cijeloj su hrvatskoj javnosti već tjednima očigledni tvoji očajnički pokušaji da se izvučeš iz živog blata u koje si se ukopao s bezbroj svojih kontradiktornih izjava i netočnih procjena od početka ove pandemije, a kojima si samo unio još veću nesigurnost među hrvatske građane u ovoj užasno ozbiljnoj i teškoj situaciji”, poručio je Štagljar Laucu, dodajući kako nikome nije jasno kako je “jedan stručnjak za unutarstanične procese postavljanja šećera na proteine, koji nije ni liječnik ni epidemiolog, odjednom postao stručnjak za viruse i epidemije”.


IVAN ĐIKIĆ ‘Stožer manipulira brojkama, a Hrvatska je Wild West testiranja”


Foto Marko Gracin


Redoviti profesor medicine na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu i možda najprepoznatljiviji hrvatski znanstvenik Ivan Đikić prometnuo se u minulom periodu u noćnu moru stožera i nadređenog mu političkog establishmenta. Iz dana u dan upozorava na pogreške u “plesu politike s virusom”, Hrvatsku naziva “Divljim zapadom testiranja”, a odgovorne javno proziva za manipuliranje brojkama. Od mnogih je stoga percipiran kao glas razuma u teškoj situaciji u kojoj smo se našli. A takve politika najmanje voli.


Javno je najviše odjeka imala njegova prognoza izrečena prvih dana studenog, kad je najavio da ćemo do kraja mjeseca imati čak 1.500 preminulih od koronavirusa. Krunoslav Capak ovu je procjenu prokomentirao kao katastrofično pretjerivanje, ali ispostavilo se da je Đikić, nažalost, bio u pravu. Čak i nekoliko dana prije roka.


“Najveća greška Stožera i Vlade je da koriste samo one brojeve koji njima odgovaraju. To je vrlo manipulativno i vrlo loše. Podaci Stožera su nevjerodostojni, jer se ne testira dovoljno, a ono što se testira selektivno je. Ovo nisu Olimpijske igre, ovo je jedna vrlo ozbiljna kriza u kojoj stradavaju i ljudi i ekonomija. Imamo političku igru mačke i miša, gdje se Vlada hvali kad je nešto dobro, a kad ne valja, onda je kriv Stožer. Naš premijer se uvijek skriva iza Stožera, a kad ga se pita zašto, odgovor je šokantan”, izjavio je nedavno Đikić, optužujući Andreja Plenkovića da nema nimalo empatije za preminule.


Za korijene njihovog sukoba potrebno je, međutim, zagrebati koju godinu u prošlost i doći u vrijeme kad je ovaj znanstvenik javno istupao oko slučaja tadašnjeg ministra Pave Barišića i njegovog plagijata. (na ovaj dio teksta primili smo reagiranje odvjetničkog ureda Pave Barišića koji se može pronaći OVDJE). Te 2017. Đikić je donio odluku o napuštanju Medicinskog fakulteta u Splitu i napuštenju znanstvenog rada u Hrvatskoj.


Đikić je danas jedan od rijetkih domaćih znanstvenika s imenom i prezimenom koji nije pozvan u članstvo Plenkovićevog Znanstvenog savjeta. Njegov predstojnik ureda Zvonimir Frka Petešić javno je priznao – Đikić je tamo bio višak.


“Pozvani su ljudi koji su vrhunski stručnjaci u nekoliko disciplina, imamo virologe, infektologe, stručnjake javnog zdravstva. Tu smo uzeli najbolje stručnjake poput Miroslava Radmana i Nenada Bana, koji su vrh u svojim područjima”, obrazložio je Frka Petešić.


Đikić unatoč svemu tvrdi da i dalje nudi ruku suradnje Plenkoviću. Ovih dana mu je javno uputio nekoliko savjeta što učiniti sada kad je situacija po općem sudu izmakla kontroli – od podizanja broja dnevnih testova na barem 20 tisuća, točnog prezentiranja podataka i definiranja mjera za zaštitu zdravlja i gospodarstva, ovisno o tjednom kretanju broja novozaraženih i umrlih, sve do postavljanja limita na cijene svih antigenih testova na maksimalno 70 do 100 kuna.


MIROSLAV RADMAN ‘Globalna smrtnost nije rasla’



Među članovima Znanstvenog savjeta Vlade RH je, dakle, Miroslav Radman, ugledni hrvatski biolog, član Francuske akademije znanosti, te nedavni dobitnik odlikovanja Red Legije časti u toj zemlji. On se dosad pozicionirao kao najveći negator opasnosti koje sa sobom nosi COVID-19. Govoreći o velikom broju korona-žrtava prije će prozvati medije, jer oni su ti koji, po njegovom mišljenju, “smrti od koronavirusa tretiraju kao seksi informacije”.


“Sve dok opća smrtnost, ako mjesec po mjesec dana idemo usporediti 2020. sa 2019., 2018. i 2017. godinom, sve dok globalna smrtnost ne poraste, ja se osobno ne plašim, svakako ne paničarim. Znam da nema rizika nula, to je prodavanje laži”, kazao je Radman u jednom od nedavnih istupa, ustvrdivši da globalna smrtnost nije znatno veća nego lani.


“Jedini način da to interpretiram bilo bi da COVID ubija one ljude koji bi i tako bili umrli u toj godini, ali možda mjesec, dva, tri kasnije, da pogađa, bez obzira na dob, i smrtonosan je za one koji su fragilni. Može se biti fragilan sa 30 ili 40 godina, ali je puno češća fragilnost sa 70, 80 i 90. Nemojmo se praviti da nitko ne treba umrijeti”, poručio je tada Radman.


IGOR ŠTAGLJAR ‘Pomogao bi jedino potpuni lockdown’


Foto: Borna Filic/PIXSELL


Dijametralan stav Radmanovom zastupa znanstvenik i izumitelj Igor Štagljar, profesor na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku na Sveučilištu u Torontu. On kaže kako u cijeloj sezoni gripe u Hrvatskoj od te bolesti umre u prosjeku pedesetak ljudi, dok je u sezoni 2018./2019. umrlo 117 ljudi.


“To znači da u ovom trenutku COVID-19 u samo jednom danu ubije ljudi koliko i gripa u prosječnoj sezoni u Hrvatskoj.Ako postoje ljudi koji ignoriraju navedene brojke, onda jedino mogu zaključiti da se radi o ljudima kojima su empatija i logika potpuno strani pojam”, ustvrdio je javno neki dan.


Hrvatskoj se, nastavlja Štagljar, dogodila najgora moguća stvar, a to je politizacija ove zdravstvene krize, čime je društvo potpuno polarizirano.


“To stvarno nikom nije trebalo, pogotovo kada uzmemo u obzir da smo jako dobro krenuli na početku i imali situaciju pod kontrolom negdje do početka listopada ove godine, kada smo se iz neobjašnjivog razloga raspali. To me, sportskim rječnikom, podsjeća na nogometnu utakmicu u kojoj smo u prvom poluvremenu vodili 2:0, ali smo se onda u drugom poluvremenu sasvim raspali i na kraju izgubili rezultatom 2:6”, rekao je Štagljar, dodajući kako su sadašnje brojke u kojima je test positivity rate oko 40% – alarmantne.


“Već je test positivity rate od 3% u populaciji zabrinjavajući. Onda možete zamisliti što to znači kad imate 13 puta veću brojku – zaključio je.


Štagljar je, inače, jedan od onih znanstvenika koji smatraju da bi nam u ovom trenutku pomogao jedino potpuni lockdown.


DRAGAN PRIMORAC ‘Postoje tri scenarija’


Foto Igor Kralj/PIXSELL


Bivši ministar, liječnik pedijatar, forenzičar i genetičar Dragan Primorac trenutno tvrdi kako postoje tri scenarija. Prvi, da će virus nestati iz ljudske populacije i zadržati se u prirodnom životinjskom rezervoaru, drugi da će se povremeno pojavljivati u određenim dijelovima svijeta poput MERS-a ili ptičje gripe, te treći kako će COVID-19 postati sezonska bolest.


Ljetos je zastupao tezu kako je koronavirus oslabio i kako je manja opasnost za razvijanje težih komplikacija kod oboljelih. Replicirao mu je Ivan Đikić, poručujući da “koronavirus nije oslabio, već se u Hrvatskoj politika zbog izbora umiješala u javno zdravstvo”.


Upravo njega Đikić je ovih dana prozvao za zdravstveno profiterstvo i sukob interesa i to zbog provođenja brzih antigenskih testova u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina, gdje se Primorac nalazi na čelu Upravnog vijeća. Postavio je i pitanje zarade od testiranja koje je HNS organizirao u toj ustanovi za nogometaše Prve HNL, te pozvao Primorca da pojasni svoje tvrdnje da to nije državni nego njegov privatni projekt, iako je obavljen u javnoj ustanovi.


Bivši ministar se pravdao tvrdnjom da ne posluje s državom i kako “Đikić puca sačmaricom, ne brinući koga će pogoditi”.


BRANKO KOLARIĆ ‘Bilo bi manje umrlih da smo prije uveli mjere’



Imenovanje epidemiologa Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” i profesora na Medicinskom fakultetu u Rijeci Branka Kolarića za člana Znanstvenog savjeta od mnogih je shvaćeno kao politički manevar s ciljem da se pokaže kako to tijelo zapravo nije političko, odnosno sastavljeno samo od stručnjaka bliskih aktualnoj Vladi.


Kolarić je, naime, član SDP-a.


Jedan je od onih članova Znanstvenog savjeta koji su u više navrata javno zagovarali uvođenje strožih mjera.


“‘Bolnice su nam popunjene teško bolesnim ljudima, a zdravstveno osoblje je na izmaku snaga. Velika većina zemalja koje su prije par tjedana uvele strože mjere sada ima pad. Ja sam već prije mjesec dana zagovarao strože mjere i mislim da bi bilo manje oboljelih da smo ih ranije uveli, ali pustimo sad to. Cjepivo samo što nije. U sljedeća dva ili tri mjeseca moramo što više smanjiti štetu od ove epidemije i sad je najbolje vrijeme za najstrože mjere koje Hrvatska može podnijeti’, rekao je Kolarić, koji smatra da ćemo efekte sadašnjih mjera vidjeti za tri do četiri tjedna.


Najveći problem Hrvatske su, zaključuje, protestni pokreti i ljudi koji ne vjeruju u koronu, što bitno otežava kontrolu epidemije.